EU delimično odgovorna za krizu u Srbiji?
5. jul 2025.Zemlja bezakonja. Autokratija ili diktatura? Može li se raznim eufemizmima sakriti činjenica da zemlja kandidat za članstvo u EU ima potpuno razvaljen pravni, politički i medijski sistem, i da veliki deo građana smatra da je Evropska unija delimično odgovorna za krizu u Srbiji. Višegodišnja potreba Evrope da stidljivo govori o populizmu ili autoritarnim tendencijama – uporno izbegavajući da stvari nazove pravim imenom – dovela je do ogromnog odijuma građana Srbije prema evropskim integracijama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sa druge strane navodi da ga Evropa obožava, i kaže da je sa predsednicom Evropske komisije (EK) imao dug i iscrpan razgovor.
EU demantuje lovačke priče
Ta lovačka priča je izgleda bila previše čak i za EU, koja je uputila demanti, i istakla da je to bio samo usputni i kratak razgovor na marginama jednog skupa. Nešto kasnije je usledila i zvanična poruka EU o protestima i represiji policije u Srbiji, koja kaže da „EU pažljivo prati izveštaje o prekomernoj upotrebi sile protiv demonstranata u Srbiji. Prava na mirne demonstracije, slobodu okupljanja i slobodu izražavanja moraju se poštovati”, napisala je Marta Kos na društvenoj mreži X. Reklo bi se da je ta reakcija ipak izazvala sad već jedan talas reagovanja iz Evrope. OEBS sa dubokom zabrinutošću prati eskalaciju nasilja u Srbiji, uključujući akcije policije, i ukazuje da je bezbednost demonstranata, prolaznika i novinara neophodna za vladavinu prava i demokratiju. Komesar Saveta Evrope za ljudska prava Majkl O'Flaerti izjavio je da je zabrinut zbog trenutne situacije ljudskih prava u Srbiji, gde se, kako kaže, uprkos uveravanjima vlasti, primenjuje prekomerna sila kako bi se obuzdale demonstracije.
Instagram diplomatija
Pokušaji predsednika Srbije da marketinški unapredi svoj međunarodni položaj za Duška Lopandića, iz Evropskog pokreta u Srbiji, „znači samo poruku njegovim glasačima da on ima neki međunarodni legitimitet i ugled. Domaću legitimnost je već uzgubio, ali drži se između ostalog i zbog te neutralnosti EU. U autokratski karakter ovog režima nije trebalo sumnjati ni ranije, međutim odnos EU sa Vučićem je i dalje business as usual, bez obzira na izvesne distance, koju vidimo recimo kod komesarke za proširenje Marte Kos“, ističe Lopandić za DW.
Suština tih priča je da on prevari građane Srbije, i ubedi ih da je on jedan od glavnih svetskih lidera, kaže za DW advokat Božo Prelević.
„To je medveđa usluga građanima Srbije, jer ako se on predstavlja kao glavni partner EU, to baca loše svetlo na samu Evropsku uniju. I to direktno ruši podršku građana ulasku u EU.
Suštinski bi EU trebalo da pronađe neke druge modalitete kontakata sa Srbijom, kako bi se pomoglo jednom narodu koji je zarobljen u lažnim predstavama jednog čoveka o odnosima njega i EU“, smatra Prelević.
Dramatično insistiranje Aleksandra Vučića na njegovom izmaštanom državničkom rejtingu je možda namenjeno domaćoj publici, ali ako se pretpostavlja da veći deo njegovih pristalica ima jako antizapadno raspoloženje, postavlja se pitanje smisla takve propagande.
Duško Lopandić primećuje da on tako nastupa i kada je reč o Rusiji i EU, jer „pokušava da se predstavi kao značajan regionalni činilac u međunarodnim odnosima. Sve to prenosi kroz svoje Instagram naloge, i ja to zovem Instagram diplomatija. Vučić već dugo nije imao nikakav zvaničan bilateralni susret na visokom nivou, osim susreta sa Makronom, a sve ostalo su nekakvi krizni sastanci na kojima pokušava da održi nekakav privid kretanja ka EU", ocenjuje naš sagovornik.
Lojalisti ne sumnjaju u vođu
Problem je što njegove pristalice Vučića vide kao nespornog vođu, primećuje Božo Prelević, i dodaje „da je to deo populacije koji se hrani time što je on navodno svuda rado viđen gost, što je to čovek koji će organizovati mirovne pregovore između Trampa i Putina, kao posrednik u rešavanju globalnih kriza – dakle sve te gluposti koje on servira svojim pristalicama kako bi ih uverio da je on svetski lider.
To mnogi i čitaju kao otvorenu podršku EU, i onda kažu pa zašto mi da se borimo protiv te vlasti kada njega drže EU i NATO“, smatra Prelević.
Faktor stabilnosti ili raspad sistema
Mlako reagovanje EU tokom proteklih osam meseci naišlo je na veliko nerazumevanje učesnika protesta. Osim ocena da je EU zbog litijuma i drugih lukrativnih dilova potpuno zanemarila insistiranje na vladavini prava, slobodi medija i poštenim izborima, javnost u Srbiji misli da su i skromni osvrti na režimsku represiju više rezultat insistiranja zapadnih novinara na nekim odgovorima nego iskrena briga zbog diktature u Srbiji. Važno je napomenuti i da se u Beogradu smatra da je ocena o autokratiji u Srbiji već prevaziđena, jer je na delu potpuni raspad državnog sistema, u kojem je nemoguće ustanoviti ko vrši nasumična hapšenja i prebijanja demonstranata, parapolicijske ili regularne policijske snage.
Da se Vučić ne uvredi
Pored raznih svetskih kriza čini se da je Evropi Srbija sada na dnu liste prioriteta, napominje Duško Lopandić. „Pošto su scene iz Srbije sve dramatičnije, moralo je ipak nekako da se reaguje, ali i to po principu minimalizma. Zato kažu da su zabrinuti, ali ipak vode računa da ne uznemire autokratu na koga računaju“, navodi Lopandić.
Božo Prelević dodaje da je u Srbiji na delu „režim koji ima ozbiljne veze sa raznim vrstama kriminala, koji su naravno nedopušteni u EU. Za početak bi EU mogla da razmišlja o sankcijama za te ljude. Takođe moram da primetim da se stiče utisak da EU kao da reaguje samo na Milorada Dodika. A kao da ne primećuje njegovog glavnog partnera Aleksandra Vučića. Mislim da je to glavni propust EU koja vidi Vučića kao garanta stabilnosti, a on je zapravo glavni problem u regionu“, skreće pažnju Prelević za DW.
Vučić više nije desničar?
Kao jedan od razloga uzdržanosti EU navodi se i bojazan da je studentski protest otišao previše udesno. Na tome insistiraju pojedini evropski novinari, koji navode da velikosrpski nacionalizam dobija sve više prostora unutar studentskog protesta.
Taj momenat se posebno potencira nakon Vidovdana, kaže Duško Lopandić, i primećuje „da su kao u svakom širokom pokretu tu prisutne razne političke struje, ali je po meni suština da dođe do radikalnog raskida sa ovim režimom i da se vratimo na teme kao što su demokratizacija i vladavina prava. Nikakvo rešenje nije ovo što se pravi između Beograda i Brisela a to je fingiranje procesa evropskih integracija“, kaže Lopandić.
Primedbe te vrste apsolutno stoje, ali protiv kampanje koju sprovodi Vučić vi njega ne možete da pobedite sa levim idejama, smatra Božo Prelević.
„Vi njega morate da pobedite na njegovom terenu, jer morate da uzmete njegove pristalice ukoliko želite pobedu. Zbog toga vi sada imate maglu u glavama ljudi u Srbiji, kojima je najpopularniji strani lider Putin, a decu šaljemo na Zapad i štedimo u evrima. A u tu maglu nas je uveo čovek koji je na tom prodavanju magle zaradio milijarde. Stoga ipak očekujem od EU da pomogne građanima Srbije, a ne Vučiću“, zaključuje Prelević za DW.