Željezna kupola: Ni izraelski štit nije svemoguć

Nakonizraelskog napada, Iran je izveo napade iz odmazde. Više projektila pogodilo je Tel Aviv. Za sada nema prijavljenih smrtnih slučajeva, ali su deseci ljudi ozlijeđeni.

Projektili, dakle, s vremena na vrijeme probiju i Željeznu kupolu, izraelski protuzračni obrambeni sustav koji se smatra najboljim na svijetu.

Što on može i zašto se ipak razmatra njegova zamjena?

Kako izgleda izraelska protuzračna obrana?

Iako se najčešće piše o „Željeznoj kupoli“ – jer ona ima najviše posla – Izrael protuzračnu obranu temelji na još dva sustava.

„Davidova praćka“ osmišljena je za obaranje raketa srednjeg dometa, dronova i krstarećih raketa. Sustav „Strijela“ prati pak rakete dugog dometa.

Željezna kupola je najaktivnija jer obara rakete kratkog dometa i topničke projektile, a upravo se njima najčešće napada Izrael. U pripremi je i lasersko obrambeno oružje.

Kako radi Kupola?

Sustav ima tri dijela – radar, kontrolni centar i lanser raketa. Sve se odvija u nekoliko sekundi jer, primjerice, pri raketiranju iz Pojasa Gaze, projektili lete između 15 i 90 sekundi, ovisno o tome koji je dio Izraela na meti.

Kupola lansira obrambenu raketu samo kada radar i kontrolni centar – oboje montirano na kamionima – izračunaju da raketa ide prema gradu ili selu. U blizini mobilnog radara nalaze se četiri lansirne jedinice opremljene s po dvadeset raketa dometa od četiri do sedamnaest kilometara.

Procjenjuje se da jedan takav sustav može štititi područje od 150 četvornih kilometara, što odgovara jednom gradu srednje veličine. Istodobno može pratiti šest neprijateljskih raketa.

Obrambena raketa juri nebom i eksplodira u blizini napadačke rakete, uništavajući je. Tada i dalje postoji opasnost od krhotina koje padaju iz zraka, iako "pametne" rakete nastoje uništiti metu izvan naseljenog područja.

U Izraelu je ukupno deset ovakvih sustava. Neki stručnjaci smatraju da bi ih trebalo biti trinaest kako bi se mogla pokriti cijela teritorija.

Kolika je učinkovitost sustava?

Proizvođač, državna tvrtka Rafael Advanced Defence Systems, tvrdi da je učinkovitost sustava oko 90 posto.

Kada je Hamas raketirao Izrael – primjerice, u listopadu 2023. navodno s oko tri tisuće projektila – ideja je bila jednostavna: preopteretiti Kupolu. Hamas koristi rudimentarne projektile, često neprecizne, ali ako ih je mnogo, ni Željezna kupola ne može sve presresti.

Koliko to košta?

Osim ograničenog kapaciteta, postoji još jedan razlog zašto Željezna kupola obara samo one rakete koje lete prema naseljenim mjestima ili važnoj infrastrukturi.

Naime, svaka ispaljena proturaketna raketa navodno košta oko 50.000 dolara. Cijena jedne baterije Kupole je između 40 i 70 milijuna dolara.

Od kada je u upotrebi?

Ideja za ovakav proturaketni sustav prvi se put pojavila sredinom devedesetih. U to vrijeme islamistička paravojska Hezbolah počela je pucati na Izrael iz Libanona.

No, koncept "Željezne kupole" zaista je pokrenut tek 2004., kada je brigadni general Deni Gold preuzeo vodstvo vojnog istraživanja i razvoja obrane u Izraelu. Potom je 2007. stigao nalog da se razvije obrambeni štit. U funkciji je od 2011. godine.

Prva Željezna kupola postavljena je u ožujku 2011. kod grada Berševe, oko 40 kilometara od Pojasa Gaze. Od tada se život mnogih Izraelaca promijenio.

Ipak, čak i Gold, koji je osmislio Kupolu, jednom je rekao da su se mnogi Izraelci previše opustili i da se previše oslanjaju na protuzračnu obranu. „Obrana je kombinacija Željezne kupole, sirena i opsežnih obavještajnih operacija. Sva tri nivoa međusobno se podupiru. No, ljudi ne bi trebali sjediti kod kuće i ne činiti ništa, misleći da će obrambeni štit nad glavama sve riješiti bez greške“, naveo je on.

Stižu laseri

Ista državna tvrtka koja proizvodi Kupolu ovih je dana predstavila novo protuzračno čudo nazvano „Željezno zrno“. Na njemu je radio i američki koncern Lockheed Martin.

Načelo rada je slično, samo što se radi o laserskom oružju. Posebno bi trebalo biti učinkovito protiv jata dronova, kakva nisu postojala kad se razvijala Željezna kupola. Ogromna prednost lasera je što je znatno jeftiniji. Jedan hitac navodno košta najviše dvije tisuće dolara. Municija je u teoriji neograničena.

Još se ne zna kada će baterije Željeznog zrna biti spremne za upotrebu.