Što za Njemačku znači dogovor oko novog zaduženja?

Što predviđa sporazum?

Unija CDU/CSU, SPD i Zeleni su se, prema vlastitim izjavama, dogovorili oko sljedećeg: -ublažavanje tzv. kočnice zaduživanja, i to ne samo za izdvajanja za obranu, nego, pod pritiskom Zelenih, i za troškove u oblasti kibernetičke sigurnosti, civilne zaštite stanovništva, obavještajnih službi - kao i za pomoć državama napadnutim u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Rashodi za obranu i sigurnost trebalo bi potpadati pod ograničenja kočnice zaduživanja samo do granice od jedan posto BND-a – što iznosi oko 44 milijarde eura. Sve preko tog iznosa moći će se financirati iz kredita - i to, bez ograničenja.

Savezne pokrajine dobivaju veći prostor za vlastito zaduživanje – ubuduće će moći zajedno da podizati kredite do 0,35 posto BND-a.

Za ulaganja u infrastrukturu biće osnovan poseban fond i izuzet iz pravila kočnice zaduživanja u Ustavu. Biće financiran kreditima do 500 milijardi eura.

Od toga će 100 milijardi biti dodijeljeno pokrajinama i, prema riječima šefa zastupničkog kluba Unije i vjerojatnog budućeg kancelara, Friedricha Merza, prvenstveno će biti korišteno za predstojeće planiranje komunalnog sustava grijanja i energije.

Još 100 milijardi, pod pritiskom Zelenih, bit će striktno namijenjeno zaštiti klime i ekološki prihvatljivoj transformaciji privrede – to će se regulirati preko postojećeg Fonda za klimu i transformaciju. Ovaj posebni fond bit će na raspolaganju tijekom narednih dvanaest godina.

Također, na inicijativu Zelenih, kako navodi Merz, dogovoreno je da se iz ovih infrastrukturnih milijardi financiraju isključivo novi projekti, a ne već planirani. Zeleni su strahovali da bi Unija i SPD mogli koriste ovaj novac za premještanje postojećih rashoda, čime bi oslobodili sredstva u osnovnom proračunu, na primjer, za dodatne mirovine za majke ili niže poreze za ugostiteljstvo.

Merz je rekao kako očekuje da će kancelar Olaf Scholz (SPD) sada odobriti i dugo traženu dodatnu vojnu pomoć od tri milijarde eura za Ukrajinu. Iz kancelarskog ureda stigli su odgovarajući signali. Prije izbora za Bundestag vodile su se duge rasprave o ovom paketu pomoći i o načinu njegovog financiranja.

Zašto je sporazum sa Zelenima bio toliko važan?

Za provođenje financijskog paketa i s njim povezanog ublažavanja kočnice zaduživanja, neophodna je izmjena Ustava. Za to su potrebne dvotrećinske većine u Bundestagu i Bundesratu, domu saveznih pokrajina. Unija i SPD su htjele iskoristiti odnose snaga u još uvijek aktualnom sazivu Bundestaga koji se raspušta 25. ožujka. U njemu je, za razliku od novoizabranog Bundestaga, moguće postići dvotrećinsku većinu glasovima Unije, SPD-a i Zelenih.

U novom sazivu Bundestaga, Unija, SPD i Zeleni više nemaju potrebnu dvotrećinsku većinu. Zbog toga je bilo hitno da se financijski paket usvoji još sa starim Bundestagom.

U novom Bundestagu, pri ovakvim odlukama desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) i Ljevica imaju takozvanu blokirajuću manjinu, odnosno više od jedne trećine glasova.

Unija i SPD opravdavaju svoj pristup hitnošću situacije: zbog potpuno promijenjenih geopolitičkih okolnosti, prijetnje iz Rusije i nepredvidivog američkog predsjednika Donalda Trumpa, smatraju da su hitne odluke neophodne.

Osim toga, i plan vlade vlade Unije i socijaldemokrata ovisi od ovog sporazuma. Da su pregovori između Unije, SPD-a i Zelenih propali, crveno-crna koalicija bi izgubila osnovu dosadašnjih dogovora. Bez dodatnog novca, mnogi planirani projekti se ne bi mogli financirati ili bi se morali pokriti drastičnim rezovima u drugim proračunskim sektorima. Pitanje je i bi li SPD, pod tim uvjetima, uopće bila spremna na suradnju s Unijom.

Odakle milijarde?

Država osigurava sredstva izdavanjem obveznica na tržištu kapitala. Kupovinom državne obveznice investitor posuđuje novac državi i zauzvrat dobiva kamatu. Dug se na duži rok mora otplatiti, ali za razliku od privatnih osoba, država može tu obavezu odložiti daleko u budućnost. Do tada mora plaćati kamate iz budžeta.

Njemačka trenutno ima vrhunski kreditni rejting kod rejting agencija, što znači da se može zaduživati pod vrlo povoljnim uvjetima. Stručnjaci smatraju da ni veće zaduženje neće ugroziti ovaj rejting.

Čak i s dugom od 82 posto BND-a tijekom financijske krize 2010. Njemačka je uspjela zadržati svoj AAA rejting. Međutim, hoće li se to i sada ponoviti, zavisit će i od toga koliko povjerenja agencije budu imale u gospodarsku snagu Njemačke.