Što se događa sa carinskim sporazumom EU-a i SAD-a?

U ponedjeljak navečer u Bijeloj kući raspravljalo se o sigurnosti Ukrajine. Američki predsjednik Donald Trump predstavljao je jednog europskog čelnika za drugim. Pogled mu je lutao po sobi i zaustavio se na najvišoj europskoj dužnosnici: "Ursula von der Leyen. Ona je netko s kim smo upravo sklopili veliki dogovor", rekao je Trump.

Dogovor koji su mnogi zastupnici u Europskom parlamentu smatrali gorkim porazom Europske unije. Većina proizvoda EU-a koji se izvoze u SAD podliježe carini od 15 posto. Aluminij, čelik i bakar podliježu carini od čak 50 posto. Na drugoj strani, mnogi američki proizvodi dolaze na europsko tržište bez carine.

Osim toga, EU je obećao 600 milijardi dolara ulaganja u Sjedinjene Države. Namjeravaju kupiti energente od SAD-a za dodatnih 750 milijardi dolara do kraja Trumpovog mandata. Hoće li se ti iznosi ikada realizirati, drugo je pitanje.

Zajednička deklaracija još uvijek nedostaje

Međutim, sporazum još uvijek ne ispunjava ono što je zapravo trebao postići, kaže Marie-Pierre Vedrenne, francuska članica liberalne skupine Renew: "Stvari i dalje ostaju nejasne. Američki predsjednik izdao je uredbu i osnovna carina od 15 posto stupila je na snagu. Ali neizvjesnost koju je ovaj sporazum trebao ukloniti i dalje ostaje", kaže Vedrenne.

EU i SAD trebali su finalizirati takozvani „deal" zajedničkom političkom deklaracijom, dakle svojevrsnim pismom namjere. Ova deklaracija trebala je stupiti na snagu prije nekoliko tjedana, ali još uvijek je nema.

"Nepodnošljivo je to", kaže Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta. Američka strana je, na primjer, obećala da će se carina od 15 posto primjenjivati i na automobile, kaže on. Ali sve dok nema zajedničke deklaracije i dalje se primjenjuje stopa od 27,5 posto. Od petka su čak i kolica za golf, fitness oprema i pribor za ribolov podvrgnuti porezu od 50 posto jer su takozvani derivati aluminija, čelika i bakra, kaže američko Ministarstvo trgovine.

Europska strana tjednima je čekala nacrt iz SAD-a. Konačno je stigao u Bruxelles prošlog četvrtka. Međutim, sadržavao je točke koje nisu bile prethodno dogovorene.

Jedna sporna točka: Financial Times izvijestio je da je američka strana postavila uvjet da će potpisati zajedničku deklaraciju samo ako velike tehnološke tvrtke poput Mete ili X-a dobiju posebne uvjete. Za njih je, na primjer, Zakon o digitalnim uslugama (DSA) trebao biti ublažen.

EU želi ostati čvrst po pitanju digitalnih zakona

Olof Gill, glasnogovornik Europske komisije, to poriče: "Suverenitet EU-a nad regulatornim pitanjima nije predmet rasprave i nikada nije bio tema u našim pregovorima sa SAD-om. To se odnosi na sve digitalno, ali i na hranu, zdravlje i sigurnost. Nećemo odstupiti od ove crvene linije."

Zakoni poput onog o digitalnim uslugama (DSA) ili njegovog sestrinskog zakona, Zakona o digitalnim tržištima (DMA), koji je namijenjen osiguravanju pravednije konkurencije, najoštrije su oružje regulatora EU-a, kaže Svea Windwehr, dopredsjednica udruge D64 specijalizirane za digitalnu transformaciju: "Po mom mišljenju, ovo je apsolutno nelegitimna intervencija u provedbu europskih zakona i pristup kojem Europska komisija ni pod kojim uvjetima ne smije popustiti. Nikada ne smijemo dopustiti da interesi američke industrije diktiraju provedbu europskih zakona i prava."

Europska komisija u međuvremenu je odgovorila na američki nacrt. Lopta je sada ponovno u američkom dvorištu. Prije nekoliko tjedana objavljeno je da je 95 posto sporazuma dovršen. Samo je posljednjih pet očito uvijek najteže.

Ipak još niže carine – za vino, na primjer?

Cijeli ovaj postupak podsjeća na igru ping-ponga. Samo, kaže političar SPD-a Lange, Trump ovu igru vidi kao bitku. U konačnici ona ipak mora „proći" kroz Europski parlament. "I ne mogu zamisliti da će biti većine za tako jednostranu regulaciju koja favorizira američke proizvode. Ovdje nam je zaista potreban jasan stav kako bismo branili europske interese."

Prije svega, čak i nakon što je predstavljena zajednička deklaracija, mnoge će točke i dalje biti predmet pregovora. Hoće li možda biti nižih stopa od 15 posto za pojedinačne proizvode – za vino i žestoka pića, na primjer?

Izvoz već pati. Poslovanje u luci Hamburg je u međuvremenu opalo za gotovo petinu. To nije samo zbog carina, već i zbog jakog eura.