Što nam koristi snažan euro?
6. kolovoza 2025
Američki predsjednik Donald Trump nije donio sreću dolaru: otkako je ponovno ušao u Bijelu kuću, američka valuta našla se pod snažnim pritiskom. Njegova nepredvidiva carinska politika poljuljala je reputaciju dolara kao sigurnog utočišta i svjetske pričuvne valute.
Jedan od glavnih dobitnika ove promjene jest euro: od početka Trumpova drugog mandata euro je snažno ojačao prema dolaru, a u jednom je trenutku dosegnuo razinu od 1,1826 dolara – najvišu u gotovo četiri godine. Za usporedbu, u siječnju se eurom trgovalo po tečaju od 1,03 dolara.
Bijeg kapitala u Europu
Ojačani euro odražava i tiho, ali postojano preusmjeravanje međunarodnih tokova kapitala. Mnogi su ulagači, otkako je Trump ponovno preuzeo dužnost, povukli kapital iz SAD-a i sve više ulažu u Europu.
Prema podacima francuske investicijske kuće Amundi, u prvih šest mjeseci 2025. u europske ETF-ove slilo se oko 151 milijarda eura – što je porast od 48 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Andreas Fitzner iz njemačke tvrtke za upravljanje imovinom Eyb & Wallwitz kaže da je sadašnji tečaj euro/dolar „jasan signal pada privlačnosti SAD-a kao investicijskog odredišta“.
Za potrošače u zoni eura, snažan euro donosi niz prednosti – ne samo za one koji putuju u SAD. Elektronika, odjeća i druga roba iz dolarskog područja postaje povoljnija jer za isti iznos eura možete kupiti više.
Snažan euro povoljno utječe i na cijene goriva, budući da se sirova nafta – i mnoge druge sirovine na svjetskim tržištima obračunavaju u dolarima. Kad euro ojača, cijene nafte, benzina i dizela izražene u eurima padaju – pod uvjetom da ostali faktori ostanu isti.
Ali onda i druga strana medalje...
Rezultat je slabiji inflacijski pritisak: snažan euro djeluje poput kočnice na rast potrošačkih cijena, a uvozni inflacijski val slabi. To Europskoj središnjoj banci (ESB) otvara prostor za moguća smanjenja kamatnih stopa, što pogoduje zaduženima i kupcima nekretnina.
No, to je samo jedna strana medalje. S druge strane, snažan euro stvara probleme izvoznicima jer poskupljuje europsku robu na svjetskom tržištu i time smanjuje potražnju. „Za naše izvoznike to je ozbiljno opterećenje“, upozorava Volker Treier, voditelj vanjskotrgovinskog odjela Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK).
Koliko njemačko gospodarstvo ovisi o izvozu, pokazuje podatak da je 2024. čak 42,1 posto BDP-a ostvareno izvozom roba i usluga. Za usporedbu, 1993. ta je brojka iznosila samo 19,9 posto.
Još jedan problem: prihodi i dobit koncerna koji djeluju u čitavom svijetu i koji su ostvareni u inozemstvu, vrijede manje kad se pretvaraju u euro. Za tvrtke koje većinu prometa ostvaruju izvan eurozone, snažan euro znači pad dobiti. Klasičan primjer je njemački IT gigant SAP – najvrednija burzovna tvrtka u Europi, kojoj je SAD najveće tržište. No pri preračunu dolarskih prihoda u euro ostaje manje i prihoda i dobiti.
SAP je svoja godišnja očekivanja temeljio na prosječnom tečaju od 1,08 dolara za euro. Ako bi tečaj do kraja godine ostao na 1,17 dolara, tvrtka procjenjuje da bi to smanjilo rast prihoda u cloudu za 3,5 postotnih bodova, a operativnu dobit za 3,0 boda.
Zato je za kompanije poput SAP-a, koje znatan dio prihoda ostvaruju u dolarima, sve važnije koristiti valutne instrumente zaštite kako bi ublažile učinke tečajnih promjena.
A ako nema izvoza, nema ni posla...
A SAP nije iznimka: analitičari vjeruju da bi snažan euro u aktualnoj sezoni objave financijskih izvještaja mogao ozbiljno pogoditi brojne kompanije iz eurozone. „Opća su očekivanja da će dobit po dionici pasti za dva posto u odnosu na prošlu godinu – što bi bilo najniže u posljednjih pet kvartala“, tvrdi Laurent Denize iz investicijske kuće Oddo BHF. Kao glavni razlozi navode se slabiji prihodi – i snažan euro.
„Smatramo da je pad dolara tek počeo“, kaže Denize. On očekuje razdoblje konsolidacije na europskim burzama tijekom narednih mjeseci. Činjenica jest: za indekse poput DAX-a, koji su puni izvozno orijentiranih kompanija, jak euro može predstavljati ozbiljan rizik.
Ako se negativni učinci snažnog eura nastave prelijevati u bilance europskih i njemačkih kompanija, to neće pogoditi samo njihove dioničare. Jer pad dobiti njemačkih tvrtki izravno utječe na ukupno gospodarstvo, a s vremenskim odmakom i na zaposlenost pa bi se na kraju i radnici mogli suočiti s posljedicama tečajnih kretanja.