Češka zakonski zabranjuje propagiranje komunizma

Za protivnike komunizma u Češkoj ovo je kraj jednog vrlo dugog puta: više od trideset godina nakon demokratske Baršunaste revolucije u studenome 1989. godine tražili su da se komunizam izjednači s nacionalsocijalizmom i sličnim autoritarnim ideologijama – i da se sukladno tome zabrani.

To se sada dogodilo: U drugoj polovici srpnja predsjednik Petr Pavel potpisao je izmjenu Kaznenog zakona, kojom se u Češkoj Republici nacionalsocijalizam i komunizam jasno izjednačuju. Te zakonske izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2026.

Postupak izmjene zakona inicirao je građanski pokret "Studeni još nije gotov". Njegov predvodnik je studentski vođa iz vremena Baršunaste revolucije i kasniji senator Martin Mejstrik. Inicijativi su se pridružili i povjesničari iz češkog Instituta za proučavanje totalitarnih režima (USTR). U proljeće ove godine zakon je kroz Zastupnički dom i Senat progurala skupina zastupnika i političara iz proeuropske vladine koalicije premijera Petra Fiale.

"Tko osnuje, podupire ili propagira nacionalsocijalistički, komunistički ili neki drugi pokret koji dokazano teži potiskivanju prava i sloboda čovjeka ili propagira rasnu, etničku, nacionalnu, vjersku ili klasnu mržnju ili neprijateljstvo prema drugoj skupini osoba, bit će kažnjen zatvorskom kaznom od jedne do pet godina" – stoji u novom tekstu članka 403. Kaznenog zakona Češke Republike.

Zaštita demokratske pravne države

"Cilj prijedloga bio je ukloniti očigledno nepravednu razliku između dviju zločinačkih totalitarnih ideologija 20. stoljeća", izjavio je krajem svibnja Kamil Nedvedicky, prvi zamjenik ravnatelja USTR-a, nakon što je zakon usvojen u Zastupničkom domu.

"Oboje – nacionalsocijalizam i komunizam – dokazano teže potiskivanju temeljnih prava i sloboda, i logično je i pravedno da češko kazneno pravo to jasno odražava", dodao je Nedvedicky. "Ne radi se o ideologiji, nego o zaštiti demokratske pravne države."

Paradoksalno, Češka Republika s deset milijuna stanovnika danas je jedna od rijetkih zemalja Europske unije u kojoj komunistička stranka – Komunistička partija Češke i Moravske (KSČM) – uspješno djeluje već više od tri desetljeća. Do posljednjih parlamentarnih izbora prije gotovo četiri godine KSČM je imao ne samo zastupnike u parlamentu, nego i nekoliko potpredsjednika Zastupničkog doma.

Babiš: "Za mene to nisu komunisti"

Stranka nasljednica marksističko-lenjinističke Komunističke partije Čehoslovačke (KSČ), koja je do 1989. diktatorski vladala zemljom, i danas ima nekoliko desetaka tisuća članova te je kao glavna snaga izborne koalicije "Dosta je!" nakon europskih izbora 2024. ušla u Europski parlament. Većina aktualnih anketa pokazuje da će "Dosta je!" na predstojećim parlamentarnim izborima u listopadu 2025. prijeći izborni prag od pet posto.

I možda neće stati na tome. Bivši premijer i oligarh Andrej Babiš, čelnik populističkog pokreta ANO i favorit na češkim parlamentarnim izborima u listopadu, ne isključuje mogućnost da s koalicijom "Dosta je!" formira novu vladu. "Za mene to nisu komunisti", rekao je Babiš u intervjuu za portal tn.cz.

Vodeća kandidatkinja te koalicije je predsjednica KSČM-a i eurozastupnica Katerina Konečna.

Pokušaj ušutkavanja oporbe?

Novi bi zakon zapravo mogao dovesti do zabrane samog KSČM-a, slično kao što je to bio slučaj sa češkom Radničkom strankom koja je 2010. godine zabranjena i raspuštena zbog dokazane nacionalsocijalističke ideologije.

Predsjednica KSČM-a Katerina Konečna za DW izjavljuje kako se trenutna izmjena zakona, na temelju kojeg je tadašnja zabrana provedena, radi o političkom napadu vladine koalicije na njezinu stranku.

"Radi se o sustavnom pokušaju asocijalne, korumpirane vlade Petra Fiale da ušutka svoje najglasnije kritičare. Takvo nešto nema mjesta u demokratskom društvu", poručuje Konečna. Osim toga, dodala je, također je "zabavno" to što je zakon potpisao Petr Pavel – "koji je i sam bio član Komunističke partije Češke (KSČ), čak istaknuti član".

Predsjednik Petr Pavel bio je član KP-a

Zaista, češki predsjednik je kao profesionalni vojnik do pada komunističke vlasti 1989. godine bio član tadašnje vladajuće partije. "To je bila odluka na koju danas, s današnjim znanjem, definitivno nisam ponosan", komentirao je Pavel tu činjenicu prije predsjedničkih izbora.

"Mislim da su posljednjih trideset godina koje sam posvetio izgradnji sigurnije Češke Republike simbolična isprika društvu", izjavio je prije pet godina u intervjuu za list Denik Blesk. Pavel je od 2012. do 2015. bio načelnik Glavnog stožera češke vojske, a od 2015. više od tri godine predsjednik Vojnog odbora NATO-a.

Predsjednica KSČM-a Konečna također ističe da bi se vlada trebala baviti problemima čeških građana, "kao što su visoke cijene energije ili nepriuštivo stanovanje". Umjesto toga, "troši svoje vrijeme na donošenje zakona kojima želi ušutkati kritičare. No mi se nećemo dati zastrašiti, makar nam sto puta prijetili i zatvarali nas!", poručuje borbeno Konečna.

I predsjednik ruske Dume, parlamenta Ruske Federacije, izjasnio se protiv zabrane komunizma u Češkoj. "Ako se tadašnja država, tadašnji sustav uspoređuju s fašističkom ideologijom i fašističkim režimom, onda je očito da je cilj toga osporavanje, optuživanje i osuđivanje naše zemlje," citirala je prošli tjedan (25.07.) ruska državna agencija TASS predsjednika Državne Dume u Moskvi Vjačeslava Volodina.

Za političara stranke "Jedinstvena Rusija" predsjednika Vladimira Putina, komunistička diktatura koja je vladala Češkom od 1945. do 1989. uz podršku Sovjetskog Saveza očigledno je identična današnjoj ruskoj državi.