Četiri godine talibanske vlasti u Afganistanu

U kolovozu 2021. godine činilo se da će preuzimanje vlasti od strane talibana u Afganistanu biti samo privremeno. Analitičari su vjerovali da bi zemlja na Hindukušu pod vodstvom radikalno-islamističke terorističke organizacije bila međunarodno izolirana. Četiri godine stvarnost je drugačija.

Talibani su se u međuvremenu dobrano učvrstili na vlasti. Toliko čvrsto da su mnoge europske vlade, uključujući i njemačku, postupno normalizirale svoje odnose s de facto vladom u Kabulu.

Početkom srpnja je Rusija, kao prva država, službeno priznala talibansku vladu. "Na ovaj način Rusija preuzima ulogu SAD-a u Afganistanu, koju je on dobrovoljno napustio povlačenjem svojih snaga prije četiri godine", kaže Sardar Rahimi, stručnjak za orijentalistiku sa Sveučilišta Inalco u Parizu.

Kina također održava bliske gospodarske i diplomatske veze s talibanskom vladom, koju Peking nije službeno priznao. Međutim, predsjednik Xi Jinping je već u siječnju 2024. godine primio talibanskog veleposlanika u Pekingu i predao mu vjerodajnice u Velikoj narodnoj dvorani sa svim protokolarnim počastima.

Kini je Afganistan potreban za njezin svjetski infrastrukturni projekt Novi put svile. Izvoz vrijednih sirovina iz Afganistana pomaže procvatu industrijske proizvodnje u Kini.

Deportacije iz Njemačke

Unatoč službenom nepriznavanju vlasti talibana Njemačka ima kanal za komunikaciju s Kabulom preko Katara. Kako bi deportirale izbjeglice u Afganistan, zapadne vlade prisiljene su surađivati s tamošnjim vlastima i činiti ustupke, kaže stručnjak Rahimi s francuskog sveučilišta Inalco.

Od dolaska talibana na vlast Njemačka je organizirala dva leta za deportaciju u Afganistan. Ukupno je 109 afganistanskih državljana vraćeno u zemlju podrijetla, među kojima je 56 osuđenih kriminalaca.

Organizacije za ljudska prava poput Pro Asyl opisale su deportacije kao "flagrantno kršenje međunarodnog prava". Europska konvencija o ljudskim pravima zabranjuje deportacije u zemlje u kojima prijeti nečovječno postupanje.

Zapad mora prihvatiti činjenicu da talibani kontroliraju javni život u Afganistanu u svakom pogledu, kaže Rahimi. I dodaje: "To je također osnova na kojoj se temelje odnosi drugih zemalja s talibanskim režimom." Za talibane je veliki uspjeh već sama činjenica da Zapad s njima želi razgovarati.

Tehničke kontakte s talibanima potvrdio je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u intervjuu za Uredničku mrežu Njemačke (RND). Bilo je to čisto praktično, ali ne političko, a pogotovo ne pravno pitanje, rekao je ministar. On je pojasnio: "Njemačka vlada mora razgovarati s mnogim vladama i režimima čija mišljenja i djela ne dijelimo i ne odobravamo. Unatoč tome, ponekad naši interesi zahtijevaju da smo u kontaktu. Sve drugo bilo bi negiranje stvarnosti."

Deportacije iz Pakistana i Irana

Paralelno s deportacijama iz Europe veliki broj afganistanskih izbjeglica deportira se i iz dvije susjedne zemlje, Pakistana i Irana. Prema podacima UNHCR-a, samo do početka kolovoza ove godine iz Irana i Pakistana u Afganistan je vraćeno više od 2,1 milijun izbjeglica – polovica njih prisilno. Deportacije prijete još 1,3 milijuna ljudi.

Ovaj veliki broj deportiranih iz inozemstva predstavlja golem izazov za islamistički talibanski režim. Povratnici nemaju smještaj, posao ni prihode. No upravo ta humanitarna katastrofa ide na ruku talibanima. Oni je koriste kako bi postigli najveću moguću kontrolu.

Zapad, prema talibanskoj logici, mora biti zahvalan Kabulu jer su deportacije iz Europe moguće samo ako talibani surađuju. No lokalna izvješća pokazuju da suđeni povratnici rijetko ostaju u afganistanskom zatvoru. Talibani ne daju informacije o tome što se dogodilo s tim ljudima. Tako da neki deportirani, nakon kratkog boravka u zatvoru, ponovno kreću na put za Europu.

Katastrofalna bilanca ljudskih prava

Neovisne aktivističke skupine slažu se da islamistički vlastodršci sustavno guše ljudska i građanska prava, a prije svega prava žena. One su potpuno isključene iz javnog života u Afganistanu. 1,4 milijuna djevojčica starijih od 12 godina ne smije pohađati školu. Srednje škole i sveučilišta također su zabranjeni za mlade žene. Organizacije za ljudska prava dokumentiraju rodno uvjetovano nasilje nad ženama i djevojčicama diljem zemlje.

Oporbenjaci i novinari strahuju od radikalnog progona od strane islamističkog pokreta. Prema informacijama Reportera bez granica (RSF), najmanje dvanaest medijskih kuća zatvoreno je 2024. godine. "Talibani prijete i progone medijske radnike, hapse reportere, istiskuju novinarke iz medijskog prostora, cenzuriraju izvješća i pretresaju redakcije", navodi RSF.

Na listi slobode medija Afganistan zauzima 175. od 180 mjesta.

Humanitarna katastrofa

Humanitarna situacija u Afganistanu i četiri godine nakon preuzimanja vlasti od strane talibana ostaje katastrofalna. Prema podacima Europske komisije, trenutno 22,9 milijuna ljudi u Afganistanu ovisi o međunarodnoj pomoći – a to je polovica stanovništva. Svako treće dijete u Afganistanu je pothranjeno. Kriza opskrbe pogoršala se kada je SAD u srpnju raspustio svoju Agenciju za razvojnu pomoć USAID i odmah obustavio humanitarnu pomoć. Tri milijuna ljudi izgubilo je pristup medicinskoj skrbi.

Od 2021. godine Njemačka je isplatila ukupno 551 milijun eura na ime razvojne pomoći kako bi osigurala osnovnu opskrbu u Afganistanu. Talibani nisu imali utjecaja na projekte financirane novcem njemačkih poreznih obveznika, priopćilo je nadležno Ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ). Sredstva su išla Svjetskoj banci, institucijama UN-a i nevladinim organizacijama.

Međutim, nova njemačka vlada zaustavila je Savezni program prihvata za Afganistan. To je navedeno u koalicijskom sporazumu triju vladajućih stranaka CDU, CSU i SPD. Program je trebao omogućiti dolazak u Njemačkuljudima koji su, na primjer, radili za Njemačku u Afganistanu prije 2021. godine. Trenutno je još oko 2.400 takozvanih lokalnih suradnika dobilo obećanje da će ih Njemačka primiti. No oni do sada nisu dobili vize i moraju čekati u Iranu ili Pakistanu. Tamo su akutno ugroženi masovnim deportacijama u Afganistan.

Upravni sud u Berlinu odlučio je početkom srpnja u hitnom postupku da se jednoj Afganistanki i članovima njezine obitelji, koji već više od godinu dana čekaju u Pakistanu na odlazak, moraju izdati vize za ulazak u Njemačku, također s obzirom na predstojeći val deportacija iz Pakistana u Afganistan. Prijeti im "opasnost po život", utvrdio je sud. Njemačka vlada ne želi prihvatiti tu odluku i zatražila je od višeg suda reviziju presude.