Zeleno svjetlo tribunalu za rusku agresiju na Ukrajinu

Na susretu krajem ovoga tjedna u zapadnom ukrajinskom gradu Lavovu su Ukrajina i njezini saveznici dali startni signal za osnivanje međunarodnog specijalnog tribunala za ruski napad na Ukrajinu. Pripreme za osnivanje tog suda već je obavilo Vijeće Europe, navodi se u zajedničkom priopćenju koje je objavilo ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova.

U petak je radi toga u Ukrajinu došlo 30 ministara vanjskih poslova, među kojima je bio i novi njemački šef diplomacije Johann Wadephul.

Ova odluka se može tumačiti kao signal ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji je u isto vrijeme u Moskvi uz vojnu paradu obilježavao 80. obljetnicu pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu i tom prilikom ponovno opravdavao napad na Ukrajinu.

Tribunal bi trebao suditi za „zločin agresije"

Tribunal će „osigurati da glavni krivci za agresiju na Ukrajinu budu pozvani na odgovornost", rekla je šefica diplomacije Europske unije Kaja Kallas. Ona je dodala da je ruski rat u epohi informacija dobro dokumentiran i "nema prostora za nekažnjivost".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se uključio preko videa i rekao da je moralna dužnost Europe da Rusiju pozove na odgovornost zbog rata.

Sud bi trebao raditi pri Vijeću Europe koje je nakon Drugog svjetskog rata osnovano prije svega radi zaštite ljudskih prava. Sjedište tribunala bi trebalo biti u nizozemskom Den Haagu, gdje se već nalazi nekoliko međunarodno-pravnih organizacija i gdje se sudilo i bivšim državnicima i vojnim dužnosnicima iz rata u bivšoj Jugoslaviji. Presude bi se izricale i u odsutnosti optuženih. Predviđeno je da se angažira 15 sutkinja i sudaca koji bi imali mandat po devet godina. Europska unija je procijenila troškove na otprilike milijardu eura.

Za ratne zločine diljem svijeta je zapravo nadležan Međunarodni kazneni sud. U slučaju Ukrajine on se ne može aktivirati, jer je preduvjet da su obje strane u sukobu potpisnice Rimskog statuta i dodatnog protokola.

SAD se povukao iz kruga zemalja koje podržavaju osnivanje

U države koje se zalažu za osnivanje tribunala spadaju Australija, Norveška, Lichtenstein, Velika Britanija, Kostarika i Gvatemala. Nakon ponovnog ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću Sjedinjene Američke Države su povukle svoju podršku.

Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski rekao je za DW da je američko povlačenje podrške osnivanju tribunala „jedan od niza ustupaka koju nova američka administracija pravi Vladimiru Putinu". Dodao je da se još ne može razabrati nijedan jedini Putinov ustupak. Sikorski se nada da će Trump sada iz toga „izvući prave zaključke".

Njemački ministar vanjskih poslova Wadephul je u prvom razgovoru s američkim kolegom Marcom Rubiom kazao da će se on založiti za to da se Washington vrati u krug podržavatelja osnivanja tribunala. Naglasio je da je „dobar znak da je veliki dio slobodnog svijeta i onih zemalja koje podržavaju poredak zasnovan na pravilima, sada pokrenuo proces uspostavljanja te institucije."

Što kažu stručnjaci?

Još uoči ove političke odluke stručnjaci su raspravljali o mogućim dometima i ograničenjima takvog tribunala. „Poseban tribunal neće suditi Vladimiru Putinu u odsutnosti dok je on predsjednik Rusije", potvrdio je predstavnik Europske unije na brifingu u Bruxellesu 10. travnja. Isto važi za premijera Mihaila Mišustina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Gleb Boguš s Instituta za njemačko i međunarodno kazneno pravo Sveučilišta u Kölnu kritizira upravo ovakav stav koji zapravo potvrđuje imunitet ruske državne elite – dokle god su na dužnostima.

Odluka da se Putinu dodijeli imunitet, tvrdi Boguš, šalje opasnu poruku koja bi se mogla shvatiti kao poziv na ignoriranje naloga za Putinovo uhićenje kojeg je izdao Međunarodni kazneni sud (MKS).

Prema planu za tribunal, na osnovu istraga protiv Putina, Lavrova i Mišustina, može se pripremiti optužnica. Međutim, dok se ne ukine imunitet, optužnica se ne može podignuti, niti se izdati nalog za uhićenje.

Pripremljen institucionalni okvir

 Vijeće Europe ipak smatra da će „formula pronađena za posebno tužiteljstvo biti dovoljna da se osigura odgovornost i suzbije nekažnjivost“. Njegovi predstavnici naglašavaju da se međunarodno pravo razvija usprkos preprekama i da „osobni imunitet nije blanco dozvola za nekažnjivost".

Plan za formiranje posebnog tribunala je od 2023. godine izrađivala skupina vodećih pravnih stručnjaka, a predstavljen je u ožujku 2025. godine. On obuhvaća ugovor između Ukrajine i Vijeća Europe, statut, kao i sporazum o upravljanju tribunalom.

Kijev će tribunalu predati rezultate svojih istraga, a u obzir će se uzeti i dokazi koje je prikupio Međunarodni centar za istraživanje ruske invazije na Ukrajinu (ICPA) u Den Haagu. ICPA je osnovan uz podršku Europske komisije, a sastavljen je od odabranih nacionalnih tužitelja.

Vijeće Europe je odabrano kao institucija pod čijim će okriljem tribunal djelovati. Ujedinjeni narodi nisu dolazili u obzir, jer bi Rusija, koja u tom tijelu ima pravo veta, takav projekt blokirala u Vijeću sigurnosti UN-a.

Ako se postigne dvotrećinska većina u Vijeću Europe koja se izjasni za pokretanje rada suda, slijedi ratifikacija u mnogim parlamentima država-članica, što bi moglo potrajati mjesecima. „U ratu se ne mogu očekivati brze mjere", kaže Gleb Boguš. Prema njegovim riječima, određene političke struje u različitim zemljama mogle bi tribunal doživjeti kao eskalaciju sukoba ili kao korak koji otežava pregovore. „To bi znatno moglo usporiti proces ili ga potpuno zaustaviti“, zaključuje on.