Zeleni – odjednom u opoziciji

Pomalo bespomoćno i frustrirano djeluju Robert Habeck i Annalena Baerbock na konferenciji za novinare nakon izbora u Njemačkoj. Još vrlo kratko vrijeme njih dvoje su potpredsjednik vlade i ministrica vanjskih poslova.

Ovoga puta Zeleni su dobili 11,61 posto glasova, dok su 2021. imali 14,8 posto. Trenutni postotak nije dovoljan da uđu u koalicijske kombinacije. To će među sobom riješiti demokršćani i socijaldemokrati. Zeleni ministri ostaju na dužnosti sve dok novi kancelar Friedrich Merz ne položi prisegu. U prijelaznom razdoblju njihove ovlasti su smanjene. Oko Uskrsa Zeleni će se i formalno oprostiti od vlasti, nakon manje od četiri godine. 

Habeck: Dobra predizborna kampanja mi nije utjeha 

Kandidat Zelenih za mjesto kancelara bio je Robert Habeck. On pokušava analizirati uzroke pada podrške birača. Kaže da nije napravio velike greške u kratkoj i oštroj predizbornoj kampanji. Dodaje da se pobrinuo da Zeleni budu predstavljeni kao mogući koalicijski partner socijaldemokrata ili demokršćana.

Prema Habecku, predizborna kampanja bila je dobra, a stranka jedinstvena. U noći nakon izbora primio je brojne telefonske pozive, također iz inozemstva, kao znak podrške. Ipak: „To me ne tješi. Hoćemo više. Za mene nije pitanje odakle dolazimo ili što je bilo moguće. Ovo nije dobar rezultat. Htjeli smo više.“

Habeck više ne želi vodeće položaje

Ministar gospodarstva je u svom istupu priopćio da „više neće težiti vodećim položajima u stranci, niti će ih tražiti“. To znači da više neće biti šef zastupničkog kluba niti će preuzeti važne funkcije u stranci koje je nekada imao, primjerice kao stranački lider prije izbora 2021.

Annalena Baerbock ne govori ništa o svojim planovima za budućnost. I ona je, poput Habecka, zastupnica novog Bundestaga. Habeck je izrazio žaljenje zbog toga što je cijela predizborna kampanja bila prožeta temom migracija. Rekao je da su Alternativa za Njemačku, ali i demokršćani, govorili o migrantima kao o „prirodnoj katastrofi“.

Habeck se u posljednjim tjednima predizborne kampanje ipak trudio zadržati otvorenost za sve moguće koalicijske opcije, pa i za demokršćane. 

Šef stranke Felix Banaszak vjeruje da je Zelenima upravo to odnijelo dio glasova: „Mnogi ljudi koji su mogli birati Zelene smatrali su da je potpuno strašna mogućnost da Friedrich Merz bude kancelar.“

Previše govora o tvrdoj migracijskoj politici?

Habeck je u posljednjim tjednima prije izbora također govorio o potrebi deportacija, pa i u Afganistan. Iste večeri nakon izbora, zeleni političari su u otmjenoj berlinskoj četvrti Kreuzbergu često postavljali pitanje je li bilo pametno toliko govoriti o migracijama. Na kraju krajeva, Ljevica je Zelenima preuzela 700.000 glasova, budući da je ta stranka javno branila dosadašnju pretežno liberalnu politiku useljavanja.

Šefica zastupničkog kluba Britta Haßelmann rekla je nakon izbora za DW: „Na samom kraju neki su se pitali, osobito mladi ljudi, što će Zeleni učiniti ako se u Bundestagu pokaže da je komplicirano uspostaviti parlamentarnu većinu. Mi smo uvijek naglašavali da želimo oblikovati budućnost, da smo za zajedništvo, a ne za podjele. Moramo biti sposobni ući u koaliciju sa svakom demokratskom strankom u Bundestagu.“

Kaos „semaforske koalicije“ naštetio je i Zelenima

Habeck je ipak podsjetio na činjenicu da je lider demokršćana Merz uoči izbora podnio zahtjev za pooštravanje migracijske politike u Bundestagu i da je taj neobvezujući zahtjev izglasan uz podršku Alternative za Njemačku. Habeck je rekao da je to nepotrebno zaoštrilo raspoloženje u zemlji i nanijelo štetu svim partnerima iz demokratskog centra.

Međutim, loš rezultat Zelenih posljedica je gromoglasnog kraha vladajuće koalicije u kojoj su uz Zelene bili socijaldemokrati i liberali. I Britta Haßelmann dijeli to mišljenje: „Istina, postigli smojako puno. Jačanje obnovljivih izvora energije, novi zakon o državljanstvu. No, koalicija je bila previše povezana sa svađama.“

Oporba će Zelenima teško pasti

Sada će Zelenima, kao stranci zaštite okoliša, biti teško preorijentirati se. I šef stranke Felix Banaszak neposredno nakon izbora zažalio je zbog gubitka mogućnosti sudjelovanja u vlasti u vrijeme velikih promjena: „Predizborna kampanja bila je dijelom zaista opterećena stvarnošću koja se stalno mijenjala. S pozicioniranjem američkog predsjednika Donalda Trumpa imamo potpuno novu situaciju u Njemačkoj i Europi. Sada nam je potrebna vlada koja nam jasno daje do znanja da Njemačka sada preuzima samopouzdanu ulogu u Europi.“

Ali to će se događati – bez Zelenih. Ipak, stranka ne želi zapeti u opoziciji. Možda će vrlo brzo ponovno biti potrebni, posljednji put, za osiguravanje dvotrećinske većine u Bundestagu.

Hoće li Zeleni podržati reformu „dužničke kočnice“?

Lider demokršćana Merz možda će još jednom okupiti stari sastav Bundestaga kako bi reformirao strogu regulativu koja ograničava novo zaduživanje. Njemačkoj je potrebno mnogo novca za opremanje vojske, a to je neophodno nakon najave američkog predsjednika Trumpa da više ne želi brinuti o njemačkoj obrani. Ako Merz želi promijeniti ovo ustavno pravilo o strogom ograničenju zaduživanja, potrebna mu je dvotrećinska većina, koju ne može pronaći u novom sastavu Bundestaga.

Je li moguće da stari parlament, kojem istječe mandat, još jednom glasa o tako važnoj temi kao što je dodatnih devet milijardi za Bundeswehr? To je rizičan pothvat. Što kažu Zeleni? Oni su najavili sudjelovanje u tom rizičnom planu. Kao da su na vlasti. A formalno su dio vlade još samo nekoliko tjedana. Oko Uskrsa Merz planira biti izabran za novog njemačkog kancelara većinom glasova u novom Bundestagu.