Zeleni na istoku Njemačke: "Pozivi u pomoć"

Zeleni, koji su sa socijaldemokratima do 6. svibnja ove godine bili dio vladajuće koalicije u Njemačkoj, pamte i bolja vremena. Činjenica da se ova stranka, kojoj je prioritet zaštita klime, ponovno našla u oporbi nakon dolaska na vlast koalicije Unije CDU/CSU i SPD-a, i dalje nagriza njezino samopouzdanje.

Trenutačno, međutim, jedan drugi razlog izaziva nemir u duši Zelenih. U istočnoj Njemačkoj je ova stranka izložena masovnim napadima – što pokazuje nedavni vapaj za pomoć, koji je došao iz Tiringije. Krajem srpnja se gradski vijećnik Zelenih iz grada Gothe, Felix Kalbe, obratio stranačkom vrhu u Berlinu jednim pismom. U njemu je izvijestio o prijetnjama smrću i o tome da ga "usred bijela dana pljuju na ulici".

"Ovo pismo je očajnički vapaj za pomoć, jer ne znamo što i kako dalje", napisao je Kalbe. Dodao je i kako je postalo opasno biti član Zelenih, posebno u ruralnim dijelovima Tiringije. Slični izvještaji su prije toga dolazili i iz drugih dijelova bivšeg DDR-a.

Posjet zelenom biotopu u Halberstadtu

To je bio još jedan razlog za dopredsjedavajućeg Zelenih Felixa Banaszaka da se zaputi tamo gdje najviše „gori": u istočnu Njemačku. Želio je saznati zašto postoji toliko neprijateljstvo prema Zelenima?

Banaszak je boravio u gradu Halberstadtu, u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, koji ima oko 38.000 stanovnika. Tamo mu osoblje "Socio-kulturnog centra Zora", osnovanog 1991. godine, priča o neprijateljskoj atmosferi prema ovoj stranci. Nisu svi mladi, koji se tu okupljaju, članovi Zelenih. Ipak, ustanove poput centra "Zora" su oduvijek bile biotopi za „novačenje" Zelenih, kako na istoku tako i na zapadu.

"Zora" organizira punk i metal koncerte, poziva na borbu protiv rasizma i ksenofobije, vodi radionice i radi s mladima. Kada osoblje centra upitate što trenutno najviše brine ljude u Halberstadtu, kažu da je to gotovo jednoglasno odbijanje dolaska stranaca. U Halberstadtu postoji smještaj za izbjeglice, gdje trenutačno živi oko 1.000 ljudi, većinom iz Sirije. To je jedan od razloga mržnje prema Zelenima: veliki dio stanovništva na istoku odbacuje daljnje useljavanje stranaca – dok se Zeleni i dalje zalažu za prihvat onih kojima je potrebna zaštita.

Šef Zelenih Banaszak žali i zbog nedostatka solidarnosti drugih demokratskih stranaka. Zeleni se također zalažu za daljnju podršku Ukrajini u borbi protiv Rusije. Na istoku mnogi stanovnici imaju drugačije mišljenje i više su za traženje dijaloga s ruskim predsjednikom Putinom. Banaszak u razgovoru za DW navodi i druge razloge. "Mi smo stranka koja se posebno zalaže za solidarnost, liberalnu i otvorenu demokraciju. Ali nijedno neslaganje u stavovima ne opravdava napade na ljude."

Zeleni i njihov problem u ruralnim područjima

Zeleni su na istoku Njemačke već dugo u teškoj situaciji. U posljednjih nekoliko godina broj članova stranke na razini cijele zemlje je porastao na oko 180.000, ali samo oko 12.000 dolazi s istoka. Zeleni imaju mnogo toga da nadoknade u pokrajinama na istoku. Tako to vidi politologinja Nina Kolleck sa Sveučilišta u Potsdamu. "Teško im je u ruralnim, a posebno u istočnonjemačkim regijama. To je sigurno zato što tamo nemaju razvijenu stranačku strukturu i nisu etablirani kao partija", kaže ona za DW.

Zeleni se doživljavaju kao "dobro plaćeni idealisti iz velikih gradova, koji ne razumiju brojne lomove koje su ljudi na istoku doživjeli od ujedinjenja 1989." Mnogi na selu su skeptični prema etabliranim strankama iz gradova, kaže Kolleck. "Smatraju ih ´mekima´, jer se zalažu za zaštitu klime, diverzitet i transformaciju na održive izvore energije."

Banaszak: "Ljudi prije svega žele sigurnost"

Felix Banaszak kaže da je svjestan svih tih problema: stranka poput Zelenih, koja se zalaže za promjene, sada ima težak zadatak, "posebno u istočnoj Njemačkoj, gdje mnogi ljudi promjene povezuju s gubitkom posla i sigurnosti."

To konkretno znači da prestanak korištenja ugljena, za što su se Zeleni posebno zalagali, najviše pogađa ljude u istočnonjemačkim regijama gdje se vadio smeđi ugljen. Jedna od onih političarki, koja usprkos svemu ustrajava i koja i dalje vodi zelenu politiku, je predsjednica ogranka Zelenih u Harzu, Kathrin Grub. U veljači se ona bezuspješno kandidirala za Bundestag. Zeleni su još uvijek zastupljeni sa šestero predstavnika u pokrajinskom parlamentu Saske-Anhalt, ali izgledi za izbore sljedeće godine su loši: ankete pokazuju da bi ova stranka tu mogla osvojiti samo tri posto glasova (izborni prag je pet posto).

Kathrin Grub do sada nije bila izložena napadima, ali osjeća kako se raspoloženje prema Zelenima sve više pogoršava. "Ono što još nije, može se dogoditi", kaže ona za DW. "Svi smo toga svjesni. Ali još nam nije ugrožen život." Grad Halberstadt, kaže ona, postao je "desničarska enklava", a na ulicama uzvikuju da je još jedino stranka AfD vrijedna da se za nju glasa.

Od stranačkog rukovodstva u Berlinu Grub očekuje više razumijevanja za životne priče ljudi na istoku Njemačke, nakon ujedinjenja 1989. Banaszak obećava da će ubuduće više uzimati u obzir što klimatski projekti znače za ljude u ruralnim regijama. Hoće li to povećati simpatije prema Zelenima, tek će se vidjeti.