Zašto su poslovi sa skraćenim radnim vremenom privlačni?

Šetati tuđe pse, biti angažiran kao statist u nekom filmu ili prodavati vlastite rukotvorine putem interneta: sve više ljudi u Njemačkoj odlučuje se za posao sa skraćenim radnim vremenom. Prema Institutu za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), oko 4,5 milijuna Nijemaca imalo je dodatni honorarni posao u 2023. godini. U 2013. taj broj bio je značajno manji i iznosio je 3,2 milijuna.

"Poslovi sa skraćenim radnim vremenom postaju sve popularniji. Gotovo svaka deveta osoba sada ima posao sa skraćenim radnim vremenom", kaže Katharina Lüth, članica Upravnog odbora Raisin banke, u razgovoru za prvi program njemačke televizije. U ostalim zemljama taj je trend još izraženiji: u SAD-u svaka treća osoba ima posao sa skraćenim radnim vremenom, a u Velikoj Britaniji svaka četvrta.

Živjeti kreativno i zaraditi novac

To pak nije uvijek povezano isključivo s novcem. "Često se radi o realizaciji vlastitih ideja i usavršavanju sposobnosti. Mnogi postavljaju pitanje, mogu li s vremenom svoj hobi pretvoriti u poslovnu karijeru ili postati poduzetnici", naglašava Katharina Lüth. To potvrđuju i podaci iz Izvještaja o radnom vremenu za Njemačku iz 2021.: prema njemu, 36 posto ljudi radi neki honorarni posao jer uživa u njemu – pretvarajući hobi u karijeru, mogu realizirati svoju kreativnost i istovremeno nešto zaraditi. A osim toga je velika motivacija želja ljudi da sami sebi budu šef.

A sve to posebno je popularno među mladima; stručnjaci već sada govore o „generaciji poslova sa skraćenim radnim vremenom". Prema različitim anketama, gotovo dvije trećine osoba od 18 do 35 godina već radi neki posao sa skraćenim radnim vremenom ili to planira.

Pritom 65 posto ispitanika namjerava trajno nastaviti s prakticiranjem modela s dva radna mjesta. Poslovi sa skraćenim radnim vremenom, naime, više su od tek prolaznih trendova – oni predstavljaju fundamentalnu promjenu u stavovima mlađih generacija prema poslu, smislu života i financijskoj neovisnosti.

Novi zakoni olakšavaju skraćeno radno vrijeme

To bi moglo biti i zato što su, zbog zakonskih promjena u Njemačkoj, poslovi sa skraćenim radnim vremenom postali sve atraktivniji. Od 2023. godine ti tzv. dodatni poslovi, kada je riječ o stalno zaposlenima, oslobođeni su poreza. Na njih se ne plaćaju doprinosi za zdravstveno osiguranje, njegu i osiguranje u slučaju gubitka posla. Od 2013. godine postoji obveza osiguranja i doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, ali postoji i mogućnost oslobađanja od plaćanja dijela koji se odnosi na zaposlenike.

A poslodavci kod kojih te osobe rade svoj glavni posao ne smiju im zabraniti rad na dodatnim poslovima sa skraćenim radnim vremenom: „U suštini, poslodavac ne smije odlučivati o tome što će zaposlenik raditi nakon završetka svog radnog vremena", naglašava Katharina Lüth. Ali ono na što se ipak mora paziti: posao sa skraćenim radnim vremenom ne smije ugrožavati glavni posao. To znači: netko tko radi kao bolničar može honorarno, na primjer, voziti taksi.

Postoji i takozvana klauzula o zabrani rada za konkurentske tvrtke: onaj tko radi u pošti ne smije dostavljati pisma za konkurentske kompanije. Ali može, na primjer, izvoditi pse u šetnju ili raditi kao konobar - sve dok se pridržava Zakona o radnom vremenu, maksimalnog radnog vremena i propisanih pauza za odmor.

Online platforme u procvatu

Istovremeno, tehnički napredak otvara nove mogućnosti za poslove sa skraćenim radnim vremenom. Na primjer, ušteda vremena koju mnogi zaposleni doživljavaju kroz rad od kuće igra važnu ulogu u atraktivnosti poslova sa skraćenim radnim vremenom, kaže Katharina Lüth: „Ako više nemam dvosatno putovanje do posla svaki dan, onda odjednom imam više vremena za posao sa skraćenim radnim vremenom." Uostalom, 44 posto mladih koji rade takve poslove kao najveću prepreku vidi to što im za tu vrstu posla nedostaje vremena tijekom dana.

A online platforme koje povezuju one koji obavljaju samostalne djelatnosti s potencijalnim kupcima, čineći prodaju lakšom, dodatno su demokratizirale sporedna zanimanja i poslove - i doživljavaju procvat. Platforma uradi sam Etsy tijekom prva tri mjeseca prošle godine zabilježila je 115.000 novih prodavača. Teachable, platforma na kojoj se mogu kreirati i prodavati online tečajevi, prijavila je prihod u prvom tromjesečju 2024. veći od 10 milijuna dolara. I OnlyFans, na kojoj se za prodaju mogu ponuditi manje ili više erotične vlastite fotografije, u istom je razdoblju imala nove prijave u šesteroznamenkastim brojkama.

Stoga i ne iznenađuje što se omiljena sporedna zanimanja u Njemačkoj odvijaju online. Tu, pored spomenutih platformi, spadaju i vođenje YouTube kanala, na kojem se novac može zaraditi na reklamama, prvenstveno putem YouTube partnerskog programa. Ili, primjerice, prodajom vintage artikala putem malih oglasa ili u lokalnim grupama prodaje korištenih predmeta. Neki prodaju rukotvorina: tko rado plete ili slika, može i zaraditi na tome.

Popularni su i poslovi pomoćnika u kućanstvu ili u vrtu. A dodatni prihod može se ostvariti pružanjem usluga brige o životinjama.

Postati milijunaš uz posao sa strane?

Dodatni posao zaista se može isplatiti, o čemu svjedoči primjer Vincenta Willkomma. Ovaj 46-godišnjak uz prihode od iznajmljivanja nekretnina, dividende, kamate od privatnih kredita i ranijih honorarnih poslova, sada zarađuje više od 11.000 eura mjesečno.

Počeo je sa 16 godina - dok su njegovi vršnjaci odlazili u provode, on je radio do kasnih noćnih sati, posredovao u iznajmljivanju soba, rentao vlastiti automobil te iznajmljivao svoje podrumske prostorije. I svaki zarađeni euro ponovno je ulagao. Zato je Willkommov savjet svima onima koji žele krenuti njegovim putem – da budu strpljivi. On je počeo raditi sa 16 godina, ali je svoj prvi milijun zaradio tek sa skoro 40 godina. To pokazuje da se isplati slijediti njegov put, čak i ako se zarađuju mali novčani iznosi.

Unatoč tome, treba biti svjestan da vrlo mali broj ljudi može postati milijunaši zahvaljujući obavljanju poslova sa skraćenim radnim vremenom. "Teško je reći koliko se može zaraditi uz posao sa strane. 2019. godine YouGov je proveo anketu koja je ustanovila da je polovica ljudi koji su radili dodatne poslove zaradila manje od 500 eura mjesečno. Jedna petina njih ostvarivala je dodatnu zaradu u iznosu između 500 i 2.500 eura", kaže Katharina Lüth.

U Sjedinjenim Državama to izgleda drugačije. Tamo oni koji rade oko dvanaest sati tjedno zarađuju u prosjeku 1.122 dolara mjesečno. Ali to nije pravilo - više od polovice njih zapravo zarađuje manje od 200 dolara u jednom mjesecu. „Općenito, teško se obogatiti zahvaljujući dodatnom poslu", kaže Lüth. Sa njezina stajališta, ulaganje zarađenog novca ima više smisla od gajenja nade da će se netko brzo obogatiti. "Investiranje i umnožavanje tog dodatnog novca definitivno je smislenija ideja.”

Uz to ona naglašava da postoje sporedna zanimanja kojih se bolje kloniti. "Definitivno treba biti oprezan, posebno kada su u pitanju obećanja poput: 'S ovim dodatnim zanimanjem ćete se veoma brzo obogatiti'." Iza njih često stoje piramidalne sheme u koje prvo morate uložiti mnogo novca. Također, treba se kloniti multi-level marketinga, pri čemu se prodaju proizvodi i istovremeno se moraju regrutirati druge osobe koje to isto rade.