Zašto njemačke šume ugrožavaju klimu

„Njemačka je na klimatskom kursu“ – rekao je još uvijek aktualni njemački ministar gospodarstva Robert Habeck prilikom predstavljanja novih podataka o emisiji CO2 koje je objavila Savezna agencija za zaštitu okoliša, te izrazio uvjerenje da bi Njemačka mogla dosegnuti ciljeve zaštite klime do 2030.

Emisija stakleničkih plinova smanjena je za tri posto, na 649 milijuna tona ekvivalenta CO2, što je 44 milijuna tona manje nego što zakon dopušta. To je postignuto ponajprije širenjem obnovljivih izvora energije. Međutim, osim sektora prometa i zgrada, koji već godinama ne uspijevaju ispuniti klimatske ciljeve, Habeck je istaknuo jedno „problematično područje“ od kojeg se to nije očekivalo – sektor korištenja zemljišta, u kojem se evidentiraju emisije iz močvara, zelenih površina i šuma. 

Emisije iz sektora korištenja zemljišta namjerno nisu uračunate

Podaci koje je sada predstavila Savezna agencija za zaštitu okoliša pokazuju da je sektor korištenja zemljišta postao veliki izvor emisija CO2, sličan sektoru poljoprivrede – i to još od 2018.

Pa kako je onda Njemačka prošle godine postigla ciljeve zaštite klime? Tako što se emisije iz ovog sektora jednostavno ne računaju u ukupnu bilancu. Kako navodi Savezno ministarstvo za zaštitu okoliša, ovaj sektor se zbog svojih specifičnosti „namjerno odvaja". 

Međutim, Savjetodavni odbor za šumsku politiku, koji savjetuje saveznu vladu, zahtijeva da emisije iz ovog sektora budu uključene u izračun. 

Emisije šuma su ključne

Glavni razlog za ogromne emisije u sektoru korištenja zemljišta je loše stanje njemačkih šuma. „Šume se zbog raširenih klimatskih promjena pretvaraju u emitere CO2“, rekao je Habeck. Oluje i suše posebno su pogodile smreke. Milijuni stabala su stradali ili su morali biti posječeni. A kada stabla u šumi trunu ili se drvo spaljuje – ponovno se oslobađa CO2 koji su prethodno pohranila. 

Dosad su šume kompenzirale emisije koje nastaju, primjerice, isušivanjem močvara ili pretvaranjem zelenih površina u poljoprivredno ili građevinsko zemljište. Budući da sada i same šume emitiraju CO2, cijeli je sektor postao izvor stakleničkih plinova. 

Prema izračunima Savezne agencije za zaštitu okoliša, sektor korištenja zemljišta neće pridonijeti postizanju klimatskih ciljeva ni u nadolazećim godinama. Za 2030. predviđa se emisija od 32 milijuna tona CO2. To je u oštroj suprotnosti sa Saveznim zakonom o zaštiti klime, prema kojem bi sektor trebao vezati 25 milijuna tona CO2 do 2030. „To znači da imamo razliku u postizanju cilja od gotovo 60 milijuna tona“, rekao je Dirk Messner, predsjednik Savezne agencije za zaštitu okoliša, na konferenciji za novinare. 

Šumarski znanstvenik: „Šume nisu strojevi“

Savezno ministarstvo gospodarstva i Savezna agencija za zaštitu okoliša traže promicanje obnove šuma, povećanje broja šuma i trajno skladištenje većih količina ugljikova dioksida u drvenim proizvodima.

Međutim, čak ni uz vrlo stroge mjere za šume, one neće moći ispuniti svoj doprinos u sektoru korištenja zemljišta. Do tog zaključka došao je šumarski znanstvenik sa Sveučilišta u Freiburgu, Jürgen Bauhus. Da bi se klimatski ciljevi sektora korištenja zemljišta postigli u kratkom roku, bilo bi potrebno zabraniti sječu drveća na golemim površinama. To bi bilo nerealno, kaže Bauhus.  Šuma bi mogla ponovno skladištiti CO2 uz odgovarajuće mjere, ali: „Šume su ekosustavi, a ne strojevi koje se jednostavno može pokrenuti“, kaže Bauhus. 

Za stručnjake je već godinama javna tajna da klimatski ciljevi za sektor korištenja zemljišta neće biti postignuti. Još pri izradi nacrta Zakona o zaštiti klime 2021. Bauhus je izrazio sumnju u ostvarivost tih ciljeva. Rezultati inventure šuma potvrdili su njegove sumnje. Zbog toga Bauhus zahtijeva realistične ciljeve za sektor korištenja zemljišta i više ambicija u drugim sektorima. 

NVO pritisnula vladu preko suda 

Sascha Müller-Kraenner iz Deutsche Umwelthilfe (njemačke nevladine organizacije za zaštitu okoliša) ne slaže se s idejom da se ciljevi prilagode odnosno smanje. On kaže: „Bez prirodne zaštite klime i zdravih šuma, Njemačka neće moći postići svoje klimatske ciljeve.“ Budući da nijedan drugi sektor ne može smanjiti emisije CO2, on zahtijeva strože mjere, poput ponovnog vlaženja močvara i novog saveznog zakona o šumama za zaštitu i obnovu šuma. 

Viši upravni sud Berlin-Brandenburg još je prošle godine utvrdio da njemačka vlada mora učiniti više kako bi postigla klimatske ciljeve u sektoru korištenja zemljišta. Sud je presudio u korist tužbe Deutsche Umwelthilfe. Krajem siječnja ta NVO podnijela je zahtjev za izvršenje presude. U njemu se traži „neodgodiva provedba" presude. Trenutna i sljedeća savezna vlada moraju odmah ažurirati program zaštite klime i provesti učinkovite mjere, rekao je Sascha Müller-Kraenner. 

Na pitanje novinara, Savezno ministarstvo za zaštitu okoliša priznalo je da su ciljevi za sektor korištenja zemljišta već s informacijama iz 2021. bili „ambiciozni". I dalje se ispituje situacija, ali se radi na mjerama kako bi sljedeća vlada mogla postupiti po presudi Višeg upravnog suda. Odluka vlade planirana je do kraja 2025. Nije jasno jesu li moguće mjere dio trenutnih koalicijskih pregovora. SPD i demokršćani nisu se željeli izjasniti o tom pitanju. 

Čije su njemačke šume?

Trećina ukupne površine Njemačke prekrivena je šumama – to je 11,5 milijuna hektara. Gotovo polovica njemačkih šuma (ili šestina Njemačke) u privatnom je vlasništvu, gotovo isključivo plemićkih obitelji, njih oko stotinu. 

Najveći pojedinačni vlasnik među plemstvom je obitelj Thurn und Taxis, čiji je posjed, primjerice, sličan površini šuma Deutsche Bahn AG, koje su pak u vlasništvu njemačke države. U oba slučaja radi se o oko 20 tisuća hektara šuma.

Gotovo trećina njemačkih šuma (29 posto) pripada saveznim pokrajinama – od toga daleko najviše Bavarskoj. Petina šuma (20 posto) u vlasništvu je pravnih osoba, dok samo tri posto pripada njemačkoj državi.