Zašto Njemačka osniva Nacionalno vijeće za sigurnost?

Da Nacionalno vijeće za sigurnost već postoji, kancelar Friedrich Merz možda ne bi bio jedini na meti kritika zbog obustave isporuke oružja Izraelu. „Vjerojatno bi odluka bila bolje pripremljena, a koordinacija bi tekla glatko", kaže Aylin Matlé, stručnjakinja za sigurnost i obranu iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). „A ni povlačenje Bundeswehra iz Afganistana možda ne bi bilo tako kaotično, jer bi se odluka ranije pripremila i donijela“, dodaje Matlé.

Oko 60 zemalja širom svijeta imaju tijela slična planiranom njemačkom Nacionalnom vijeću za sigurnost (NSR). Za razliku od SAD-a ili Francuske, u Njemačkoj ni ubuduće neće biti moguće centralizirano odlučivanje o sigurnosnim pitanjima. Ipak, NSR bi trebao učiniti vladu u Berlinu sposobnijom za djelovanje u kriznim vremenima.

Vremena su se promijenila

Dogovor koalicije CDU-a i SPD-a o osnivanju NSR-a predstavlja kraj višedesetljetne rasprave. To je dijelom zato što Njemačka ranije rijetko imala vodeću ulogu u svjetskoj politici, pa su sporiji procesi odlučivanja bili prihvatljivi. Osim toga, političke blokade u koalicijskim vladama često su usporavale odluke koje se tiču sigurnosti, pa je potreban učinkovitiji proces odlučivanja.

„Budući da se Berlin često nije mogao odlučiti, savezna je vlada u ključnim europskim pitanjima često bila suzdržana“, kaže Philipp Rotmann iz Globalnog instituta za javnu politiku (GPPi) u Berlinu. To je izazivalo frustraciju među europskim partnerima. Rotmann ističe kako je za zemlju i zaštitu njezinih interesa ključno da vlada odlučuje brže i odlučnije.

Od ruske invazije na Ukrajinu to je postalo jasnije nego ikad. „Iako je prethodna 'semaforska' vlada, sastavljena od SPD-a, Zelenih i Liberala, uspjela napisati nacionalnu sigurnosnu strategiju, propustila je priliku da uspostavi NSR", kaže Aylin Matlé. Sada Merzova vlada želi konačno djelovati.

NSR je uključen u koalicijski sporazum i smatra se omiljenim projektom kancelara. Već na prvoj sjednici kabineta nakon ljetne stanke, krajem kolovoza, njemačka vlada želi donijeti odluku o osnivanju novog tijela. Prema izvorima iz vlade, NSR bi trebao početi s radom u listopadu.

Koje zadatke ima NSR?

Glavni zadatak NSR-a bit će objedinjavanje i koordinacija svih relevantnih informacija i analiza na jednom mjestu, kako bi se na široj osnovi donosile brže odluke.

NSR će se redovito sastajati i preuzeti područje „strateškog predviđanja i planiranja“. Time se nastavlja ono što je započela prethodna vlada, koja je izradila nacionalnu sigurnosnu strategiju. Nova vlada želi na nju staviti svoj naglasak i dalje razvijati ovu strategiju – uz uključivanje „think tankova" i stalnu razmjenu s nacionalnim sigurnosnim vijećima savezničkih zemalja.

Važan zadatak NSR-a bit će i razvoj scenarija i vježbi za krizne situacije, poput simulacija otmica aviona ili napada. „Radi se prvenstveno o proaktivnom oblikovanju politike, a ne samo reagiranju na događaje“, objašnjava Matlé.

NSR-om će predsjedati kancelar. Stalni članovi bit će šef ureda kancelara (koji koordinira obavještajne službe) i osam ministarstava: vanjskih poslova, unutarnjih poslova, obrane, financija, gospodarstva, pravosuđa, razvoja i digitalizacije.

Ako situacija to bude zahtijevala, u Vijeće se mogu uključiti i drugi članovi vlade ili predstavnici saveznih pokrajina. Po potrebi mogu sudjelovati i predstavnici drugih zemalja, NATO-a i EU-a, kao i čelnici sigurnosnih agencija, stručnjaci iz think tankova i privatnog sektora. Rad NSR-a organizirat će poseban stožer iz ureda kancelara, koji će imati tri ključna područja djelovanja: „Integrirana slika situacije", „Strateško predviđanje“ i „Centar za koordinaciju".

Što se mijenja?

Osnivanjem NSR-a u Njemačkoj se ukidaju dva tijela: Savezno vijeće za sigurnost, koje je dosad odobravalo izvoz oružja, te Sigurnosni kabinet, gdje se ured kancelara savjetovao s ministarstvima o važnim pitanjima – obje funkcije preuzima novo tijelo. Cilj je „objediniti kompetencije i znanje, obraditi ih i koordinirati", navodi se u dokumentu koji je dostavljen DW-u. Radi se o donošenju „političkih odluka s pogledom od 360 stupnjeva“.

Ako se to zaista provede, to bi bio presedan u Njemačkoj. Ministarstva bi time mogla izgubiti dio svoje samostalnosti. „Istodobno bi Vijeće za sigurnost moglo oblikovati proces odlučivanja tako što bi rano iznosilo vlastite prijedloge“, kaže Rotmann. „Ako se znanje iz svih resora unaprijed prikupi i pripremi zajednička slika kompletne situacije, odluke bi se mogle pripremati učinkovitije“, kaže Matlé iz Njemačkog društva za vanjsku politiku.

Ipak, ona upozorava da ne treba imati prevelika očekivanja. „To je važan prvi korak, ali moramo tek vidjeti kako će se tijelo razvijati u stvarnosti“, dodaje. „Hoće li NSR doista biti sposoban razvijati scenarije i donositi odluke koje prelaze resorne granice ili će prevladati otpor promjenama – što bi moglo dovesti do toga da Vijeće za sigurnost ostane samo na papiru?“

NSR će zasjedati tajno, ali će njegove odluke biti objavljene u javnosti. „U demokraciji je važno objasniti značaj i relevantnost pojedinačnih odluka i ljudima pružiti uvid u njih“, kaže Rotmann i zaključuje: „Jednako je važno rano uključiti političke stranke i otvoreno komunicirati, kako se ne bi širile teorije zavjere i glasine o tome što se događa u njemačkom Nacionalnom vijeću za sigurnost.“