Zašto je potres u Afganistanu bio tako razoran?

Za znanost je važna takozvana Richterova ljestvica, koja mjeri jačinu potresa. Na taj se način oslobođene energije mogu objektivno uspoređivati. No sama ljestvica govori malo o stvarnoj šteti nastaloj na terenu, jer ona ovisi i o dubini potresa te o lokalnim uvjetima.

Nedavni potres u Afganistanu, u provincijama Kunar i Nangarhar, imao je magnitudu 6,0 po Richteru – što nije izrazito snažno, ali tri dodatna faktora uzrokovala su razaranja: mala dubina žarišta, svojstva tla i često korištenje jednostavnih građevinskih materijala te loša gradnja.

Manja dubina žarišta potresa

Aktualni se potres dogodio na samo osam kilometara dubine – takozvani „plići potresi“, koji se javljaju na dubini manjoj od 70 kilometara, smatraju se posebno opasnima jer energija dolazi izravno i neprekidno na površinu. To dovodi do maksimalnog pomicanja tla i znatno povećava potencijalnu štetu na zgradama i infrastrukturi.

Vjerojatnost za nastanak velike štete raste u subdukcijskim zonama kada su žarišta potresa blizu površine. Subdukcijske zone su geološka područja na kojima se jedna tektonska ploča gura ispod druge, što često uzrokuje snažne potrese i vulkansku aktivnost.

Iako Afganistan nije izravno u takvoj oceanskoj subdukcijskoj zoni, ta se zemlja nalazi u regiji sudara i deformacija, gdje stari ostatak indijske ploče polako tone duboko ispod Hindukuša u Zemljinom plaštu i izaziva snažne potrese.

Svojstva tla

U mnogim regijama Afganistana tla su rahla ili prekrivena sedimentima i glinenim slojevima. Rahla, vodom natopljena glina ili pjeskovito tlo mogu pri potresu izgubiti čvrstoću i početi tonuti. Zbog toga nastaju klizišta. Posebno nakon obilnih kiša vlaga se povećava i dodatno smanjuje stabilnost građevina.

Gradnja i struktura zgrada

Afganistanske kuće često se grade od gline, kamena i sirovih opeka – uglavnom bez metalnih potpornih struktura ili betonskih temelja. Ova gradnja smatra se posebno rizičnom za potrese, jer zidovi teško podnose vibracije i mogu se srušiti pri najmanjem podrhtavanju.

U ruralnim područjima se često ne primjenjuju građevinski propisi i konstrukcije otporne na potrese. U urbanim središtima grade se i kamene kuće bez čeličnih konstrukcija. Prema znanstvenim procjenama, već kod potresa srednje jačine treba očekivati teška oštećenja.

Stara potreba za novim istraživanjima u Afganistanu

Prema mišljenju stručnjaka Njemačkog centra za geološke znanosti (GFZ) u Potsdamu, već su razorni potresi 2023. u afganistanskom Heratu pokazali da je „hitno potrebno temeljito znanstveno ispitivanje regije".

Afganistan je posljednjih godina gotovo nestao iz javne percepcije. Dugogodišnji nemiri u zemlji i vladavina talibana dodatno otežavaju znanstveni rad na terenu.

„Postoji samo ograničen broj seizmičkih stanica i gotovo nikakva dodatna GNSS-satelitska mjerenja na zapadnom kraju Heratskog rasjeda“, navodi GFZ već nakon potresa u Heratu. I ističe: „To predstavlja znatan izazov za precizno modeliranje ovih afganistanskih potresa i izvlačenje pouzdanih zaključaka.“

Kada primjećujemo potrese i kada postaju opasni?

Osim vrijednosti na Richterovoj ljestvici, za razmjere štete od potresa odlučujući su kvaliteta građevina i struktura tla.

Za usporedbu: tek od magnitude 3,5 ljudi počinju primjećivati podrhtavanje u naseljenim područjima, osjećaju vibracije i blaga pomicanja. Od magnitude 5 pomjeraju se komadi namještaja i predmeti. Loše građene zgrade dobivaju vidljive pukotine u zidovima ili im otpadaju dijelovi.

Od magnitude 6 mnoge loše građene kuće se urušavaju, a ljudi mogu biti zatrpani pod ruševinama ili ozlijeđeni od padajućih predmeta. Od magnitude 7 kolabiraju i čvršće zgrade, cijeli dijelovi gradova mogu biti uništeni.

Od magnitude 8 razaranja su vrlo masivna i na nekoliko stotina kilometara od epicentra mora se računati s brojnim žrtvama.