Zašto je Hitler obožavao posebno jednu Wagnerovu operu?

Mišljenja o produkcijama Wagnerove opere „Meistersinger von Nürnberg" (Majstori pjevači) su podijeljena. Treba li istaknuti komičnu stranu opere ili je riječ o ozbiljnom djelu o njemačkim vrlinama s antisemitskim prizvukom?

U novoj ovogodišnjoj produkciji na Bayreuthskom festivalu, redatelj Mattias Davids želi naglasiti komične elemente opere. Ipak, ostaje činjenica da su nacionalsocijalisti koristili ovo djelo u sklopu okupljanja svoje nacističke stranke.

Richard Wagner bio je omiljeni skladatelj Adolfa Hitlera, i to mnogo prije nego što je 1933. došao na vlast. Diktator je u Wagneru vidio srodnu dušu koja je u 19. stoljeću oduševljavala mase moćnim zvucima svojih opera. Hitler je to kasnije iskoristio u propagandne svrhe.

Umjetnost i glazba - prioriteti i za Wagnera i za Hitlera

Hitler, koji je želio studirati umjetnost, velike je glazbene produkcije učinio prioritetom, uz državne arhitektonske projekte. „Hitler je doista pridavao veliku važnost umjetnosti“, kaže povjesničar umjetnosti Wolfgang Brauneis, koji proučava umjetnike iz doba nacizma. „To se vidi čak i duboko u ratnom kaosu, kada je osobno skidao boju s mozaika na velikim gradilištima.“

Nije bilo drukčije ni u Nürnbergu, gdje je Hitlerova Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP) održavala svoje stranačke kongrese. Za produkciju Wagnerove opere „Majstori pjevači iz Nürnberga", koja se izvodila uoči kongresa, Hitler je osobno birao pjevače i dirigente.

Inspiracija za Hitlera

Kada je Hitler 1933. došao na vlast, Richard Wagner bio je već 50 godina mrtav. Skladatelj je revolucionirao operni svijet svojim konceptom sveobuhvatnog umjetničkog djela (Gesamtkunstwerk). Zamišljao je simbiozu teksta, glazbe, režije, scenografije i arhitekture — sve iz jednog izvora. Za svoje opere Wagner je dao izgraditi opernu kuću na zelenom brdu u Bayreuthu prema vlastitim zamislima. Prvi put orkestar je svirao u orkestralnoj jami ispred pozornice, dok je publika sjedila u potpunom mraku – bila je osvijetljena samo pozornica. To je inspiriralo Hitlera.

Počevši od 1935., diktator je svoje skupove nacističke stranke u Nürnbergu organizirao poput velikih scenskih predstava, sa svjetlosnim efektima i mnoštvom ljudi. Cijeli grad postao je kulisa, sa zastavama koje su se vijorile ulicama tijekom nacističkih mimohoda. U završnoj sceni „Majstora pjevača", koja se bavi očuvanjem njemačke umjetnosti, scenograf Benno von Arent postavio je na pozornicu dugačke redove zastava ispred srednjovjekovnih kuća s drvenom konstrukcijom.

Njemačka opera prožeta antisemitizmom?

Opera govori o natjecanju pjevača za ljubav žene. Pekari, krojači, zlatari i drugi obrtnici natječu se jedni protiv drugih. Gradski činovnik Beckmesser strogo se drži pravila. Veliki majstor Hans Sachs, cijenjeni pjevač i postolar, poziva na poštivanje starih majstora i očuvanje njemačke umjetnosti.

Zbog toga se „Majstori pjevači iz Nürnberga" često nazivaju Wagnerovom najnjemačkijom operom. S time se slaže i židovski redatelj Barrie Kosky. Za ovog Australca, međutim, i antisemitizam igra određenu ulogu. Godine 2017. postavio je „Majstore pjevače“ u Bayreuthu kao „potragu za židovskim pjevačem“, kojeg prepoznaje u liku Beckmessera. „Ne bavim se židovskom kulturom, već parodijom antisemitizma“, objašnjava Kosky u filmu DW-a „Zašto je Hitler obožavao Wagnera“. Beckmesser utjelovljuje žrtvenog jarca koji snosi svu odgovornost, cijelu traumu jednog naroda. „Upravo o tome se radi. U mojoj produkciji, oni ga čine Židovom.“

Pojavljuju li se, i u kojoj mjeri, židovski likovi u Wagnerovim operama i danas je predmet rasprava među znanstvenicima koji se bave njegovim djelom. Navodno se sam Wagner nikada nije jasno izjasnio o tome. No, skladatelj je bio otvoreni antisemit. Napisao je pamflet pod naslovom „Židovstvo u glazbi“ u kojem je ocrnio glazbu židovskih skladatelja, tvrdeći da oni mogu samo kopirati druge.

Muzikolog Jens Malte Fischer otkriva konkretne antisemitske aluzije u Wagnerovom djelu „Meistersinger“. U pjevačkom natjecanju gradski činovnik Beckmesser pjeva posebno grozno, a osim toga krade i tuđe pjesme. „To njegovo 'karikirano' pjevanje Wagner opisuje u ‘Židovstvu u glazbi’ kao osobitost glazbe u sinagogama. I pita: kako itko može tako pjevati? Sve to zvuči užasno. Čini mi se da Wagner to vrlo impresivno parodira“, rekao je Fischer za DW.

Bayreuth 2025.: „Majstori pjevači“ kao komedija

Intrige, ljubav, moć, pobjeda i junaštvo sastavni su elementi koje je Richard Wagner često koristio u svojim operama. Zbog toga su nacisti „Majstore pjevače“ s puno patosa i ozbiljnosti predstavljali kao primjer njemačke opere. No, u djelu postoje i komični aspekti pjevačkog natjecanja. Upravo ti elementi igraju glavnu ulogu u novoj produkciji redatelja Mattiasa Davidsa na ovogodišnjem Bayreuthskom festivalu.

Libreto „Majstora pjevača“ sadrži mnogo komičnih situacija i elemenata, rekao je Davids novinarima u Bayreuthu. „Postoji i jezična i situacijska komedija“, a neki likovi očito pripadaju žanru komedije. „Otkrivam sve više humorističkih elemenata, od kojih su neki možda i iznenađujući“, istaknuo je.

U programskoj knjižici festivala postavlja se pitanje treba li „njemačku majstorsku čast“, koja se slavi u finalu, doista shvatiti isključivo kao osudu svega što nije „njemačko i autentično“. „Ne bismo li svi mogli postati majstori (i majstorice) kad bismo konačno naučili s više ljubavi postupati prema sebi i drugima?“

Premijera „Majstora pjevača“ na Bayreuthskom festivalu je 25. srpnja. Festival završava 26. kolovoza.