Sirijska vlada između zaštite manjina i nasilja nad njima

Primirje u Suvejdi je ponovno uspostavljeno – objavio je sirijski ministar obrane Marhaf Abu Kasra u utorak (15.7.). Međutim, prikazi trenutne situacije se razlikuju, a mnoge informacije nije moguće neovisno provjeriti.

Prije toga, trupe Ministarstva obrane ušle su u grad udaljen oko 100 kilometara južno od Damaska kako bi prekinule nasilje između Druza i sunitskih beduina koje je izbilo u nedjelju. Prema podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR) sa sjedištem u Londonu, od nedjelje je ubijeno više od 200 ljudi, a mnogi su ranjeni.

Prema SOHR-u, prije nekoliko dana su sunitski beduini pretukli i opljačkali jednog druskog mladića na brzoj cesti između Damaska i Suvejde. Kao odgovor na to, druski borci su navodno oteli beduine – što je zatim dovelo do eskalacije nasilja.

Novinar Aymenn Jawad al-Tamimi, specijaliziran za Siriju i Irak, izvještava da su se Druzi isprva opirali sirijskim vladinim trupama, ali su im potom ipak predali oružje.

No u utorak poslijepodne SOHR je izvijestio kako su snage Ministarstva obrane i unutarnjih poslova, zajedno sa savezničkim borcima iz beduinskih redova, u glavnom gradu južne pokrajine Suvejdi pogubili 19 civila iz vjerske manjine Druza. Čak ni proglašeno primirje nije dovelo do pune stabilnosti situacije.

Posljednjih dana izraelska vojska je također više puta gađala sirijske vladine trupe. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ministar obrane Israel Katz u zajedničkoj izjavi rekli su kako Izrael želi spriječiti da sirijska vlada nanese štetu druskoj manjini.

Između sukoba interesa i kriminala

Najnoviji sukobi u Suvejdi očito su prije svega posljedica sukoba interesa različitih društvenih skupina, kaže Bente Scheller, stručnjakinja za Siriju iz Zaklade Heinrich Böll. "U Siriji mnoge skupine smatraju da njihovi interesi ili prava nisu dovoljno uvaženi. U usporedbi s drugim skupinama osjećaju se zakinuto, što zatim vodi nasilju." U Suvejdi se radi prvenstveno o sukobima za samoodržanje i raspodjelu resursa – ali i o nasilnom kriminalu, koji je povezan s nekadašnjim procvatom krijumčarenja droge u tom području.

Često, međutim, i vjerski motivi igraju ulogu. Još u svibnju je u Džaramani, jugoistočno od Damaska, došlo do nasilnih sukoba između Druza i radikalnih islamista. Potonji su barem djelomično bili povezani s vladom. Te ekstremističke skupine očito nisu htjele tolerirati Druze, koji ne pripadaju islamu, u Siriji.

Sirijske sigurnosne snage: prožete ekstremistima?

Iz sličnih razloga je došlo i do nasilnih obračuna između Alavita i džihadista u ožujku ove godine, u kojima su, kako se čini, sudjelovali i pripadnici vladinih trupa. Tada je ubijeno više od 1300 ljudi. Obitelj Asad također potječe iz redova Alavita. Mnogi Sirijci u Alavitima vide pristaše bivšeg režima.

Sukob je izbio nakon napada militantnih pristaša Asada na vladine trupe. Sukobi su se proširili, a počinjeni su i zločini protiv nedužnih alavitskih civila. Novinska agencija Reuters rekonstruirala je u istraživanju objavljenom krajem lipnja zapovjedni lanac koji, kako se čini, vodi sve do Ministarstva obrane u Damasku. "Napadači bliski vlastima često su pljačkali, uništavali ili spaljivali kuće svojih žrtava", navodi se u izvještaju.

Ne simpatizira cijela vlada u Damasku sa džihadistima – "za to je jednostavno previše pluralistička", kaže André Bank, sirijski stručnjak s hamburškog Instituta GIGA za bliskoistočne studije u razgovoru za DW. No treba se zapitati kako će se stvari odvijati ako vlada nema pod kontrolom lokalne aktere nasilja – pa ni dijelove vlastitih trupa. I što to znači za zemlju ako dijelovi vlade odobravaju nasilje ili čak pozivaju na njega. "U tom slučaju, možemo očekivati nastavak masovnih međuvjerskih sukoba."

Al-Šara pod pritiskom

Otvoreno je pitanje hoće li trenutni politički vođa zemlje, Ahmed al-Šara, u budućnosti uspjeti spriječiti masovno nasilje među svojim sunarodnjacima. Nakon što je američki predsjednik Donald Trump početkom srpnja ukinuo sankcije svojoj zemlji protiv Sirije, al-Šara vjerojatno ima još veći interes razvijati dobre odnose sa zapadnim državama. A one zauzvrat imaju visoka očekivanja kada je riječ o zaštiti manjina u zemlji.

Da al-Šara to teško može ispuniti, pokazao je samoubilački napad krajem lipnja na kršćane u Damasku. Tada je u jednoj crkvi ubijeno 25 ljudi. Od tada sirijski kršćani zahtijevaju od vlade veće napore za njihovu zaštitu. U suprotnom, rekli su neki od njih u razgovoru za DW, razmišljaju o napuštanju zemlje.

Manjak volje za rasvjetljavanjem

Sirijsko Ministarstvo unutarnjih poslova za napad optužuje terorističku organizaciju Islamska država (IS). Međutim, ništa nije dokazano, kaže Bente Scheller. "U javnoj raspravi spominjana su i druga imena", primjerice oružane skupine u kojoj se bore bivši članovi Hajat Tahrir al-Šama (HTS). Al-Šara je prije Asadova pada bio vođa HTS-a. "Za njega bi naravno bilo lakše prebaciti odgovornost za napad na IS", kaže Scheller.

Ni ponašanje sirijske vlade nakon zločina nad Alavitima ne ulijeva povjerenje mnogim Sirijcima. Vlada je doduše obećala formiranje istražnog povjerenstva – ali ono do danas nije objavilo nikakve rezultate. "Mnogi imaju dojam da vladi nedostaje ozbiljnosti, pa čak i volje za rasvjetljavanjem", konstatira Bente Scheller.

Istovremeno, kažu Scheller i Bank, Siriji jednostavno nedostaje novca. Vlada mora ispuniti brojne zadaće – od izrade novog izbornog zakona, preko obnove državnog aparata, pa sve do uspostave federalne uprave.

To preopterećuje vladu, koja uz sve to mora imati na umu i interese još jedne manjine: Kurda na sjeveru zemlje. Oni žele ostati u sastavu sirijske države, ali istodobno traže dalekosežnu autonomiju. Ujedno se bore s turskom vojskom, koja je već godinama prisutna na sjeveru Sirije. I s ovim izvorom sukoba vlada Ahmeda al-Šara morat će se još dugo suočavati.