Zapuštene kasarne, premalo vojnika: kako ojačati Bundeswehr?

Njemačka vojska Bundeswehr nalazi se usred duboke transformacije i suočava se s brojnim izazovima – od zastarjele infrastrukture i nedostatka osoblja do političkih rasprava o mogućem povratku obveznog vojnog roka.

Jedan od glavnih problema je manjak vojnog osoblja. Unatoč povećanju broja prijava za vojnu službu u 2024. – zabilježeno je oko 51.200 prijava, što je porast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu – stvarni broj novih vojnika i dalje stagnira ili čak opada. Trenutno Bundeswehr ima oko 181.500 vojnika, dok je cilj dostići brojku od 203.000 do 2031. godine.

Dodatni izazov predstavlja i visoka stopa odustajanja: velik broj kandidata odustaje tijekom šestomjesečnog probnog roka, najčešće na vlastiti zahtjev. 2023. je to bilo čak 5100 od ukupno 18.810 novaka. A i broj onih koji napuštaju vojsku ostaje visok – oko 20.000 godišnje.

Nova strategija: dobrovoljni vojni rok

Jedan od glavnih problema je motivacija mladih za pristupanje vojsci. Sociološka istraživanja pokazuju da mnogi mladi ljudi imaju rezerve prema vojsci, često zbog pacifističkih uvjerenja, nepovjerenja prema hijerarhijskim strukturama i zabrinutosti zbog političkih ciljeva misija u inozemstvu. Bundeswehr pokušava prevladati ovaj jaz ciljanom kampanjom putem društvenih mreža i regionalnih događanja, ali rezultati još uvijek nisu dostatni da bi pokrili potrebe za osobljem.

Kako bi se osigurala kadrovska popunjenost vojske, savezna vlada pod vodstvom ministra obrane Borisa Pistoriusa razmišlja o uvođenju novog modela vojne službe po uzoru na švedski sustav. Riječ je o dobrovoljnom vojnom roku, u kojem bi svi muškarci stariji od 18 godina ispunjavali upitnik, na temelju kojeg bi se identificirali potencijalni kandidati za služenje vojnog roka. Bundeswehr bi zatim izravno kontaktirao one koji zadovoljavaju kriterije.

U Švedskoj se taj model pokazao učinkovitim jer omogućava ciljanu regrutaciju i bolju prilagodbu vojne obuke aktualnim sigurnosnim potrebama. Njemačka vlada se nada da će primjena sličnog sustava rezultirati većim i stabilnijim brojem regruta, a da će se izbjeći društvena polarizacija koja bi mogla proizaći iz potpune obnove opće obvezne vojne službe.

Taj sustav omogućava selekciju, ali i fleksibilnost, s naglaskom na motiviranost i sposobnosti kandidata. No, postavlja se pitanje hoće li to biti dovoljno za dugoročnu popunu postrojbi, osobito u svjetlu ruskih prijetnji i sve napetije sigurnosne situacije u Europi.

Međutim, ukoliko se pokaže da broj dobrovoljaca nije dovoljan, otvorena je mogućnost uvođenja obveznog vojnog roka. Iako trenutno nije na snazi, rasprave o povratku obveznog vojnog roka sve su glasnije, osobito iz redova konzervativnijih političkih stranaka i rezervističkih udruga.

Gdje smjestiti buduće vojnike?

No, problem ne leži samo u ljudstvu – tu su i veliki infrastruturni nedostatci. Brojne bivše kasarne su zatvorene ili prenamijenjene, a mnoge preostale vojne lokacije su u lošem stanju. Od 2011. godine zatvorena je 31 kasarna diljem Njemačke, dok su druge smanjile kapacitete. Mnoge nekretnine su prodane, prenamijenjene za gospodarsku djelatnost ili prilagođene za smještaj izbjeglica. Ukupan broj vojnih lokacija trenutno iznosi 275, u usporedbi s nekadašnjih 400.

Stanje u brojnim objektima je često kritično. U izvješću parlamentarne povjerenice za Bundeswehr, Eve Högl, navedeno je kako su mnogi objekti „u žalosnom stanju“. Primjerice, u kasarni u Germersheimu, gdje se obučavaju pripadnici zračnih snaga, stanje smještajnih i nastavnih prostora je iznimno loše – prisutni su problemi s vlagom, plijesni, oštećenjima na zidovima, te vodovodnim i sanitarnim sustavima. Tamo je započela sanacija čiji procijenjeni troškovi iznose više od 125 milijuna eura, a završetak se očekuje tek nakon 2030. godine.

Kao dodatni problem ističe se i spora birokracija. Prema riječima stručnjaka za sigurnosnu politiku Joachima Webera s Bonnskog sveučilišta, preopterećena administracija i složeni propisi značajno usporavaju procese obnove i prilagodbe infrastrukture. On upozorava da aktualna sigurnosna situacija u Europi zahtijeva brze i odlučne korake, osobito u kontekstu ruske vojne agresije u Ukrajini i rastuće prijetnje istočnoj Europi.

Zbog tog pogoršanog geopolitičkog konteksta, ponovno se otvara pitanje mogućnosti reaktivacije ranije zatvorenih vojnih lokacija. Savezno ministarstvo obrane navodi da se mogućnosti za takav korak moraju razmatrati pojedinačno, uzimajući u obzir ugovorne obveze i građevinsko stanje. Ipak, službeni stav je da Bundeswehr do daljnjega neće prodavati ili napuštati lokacije, već želi osigurati prostorne uvjete za povećanje kapaciteta.

Jedan konkretan primjer je bivša kasarna Heinrich-Hertz u Birkenfeldu koju su posljednji vojnici napustili prije osam godina. Tamo je do 2013. bila smještena Druga zrakoplovna divizija, a danas se prostor prenamjenjuje u gospodarski park i stambeni kompleks. Unatoč obnovi, neki dijelovi bivših vojnih objekata planiraju se sačuvati i prilagoditi za civilnu zaštitu, poput podzemnih skloništa.