Kako stoje stvari sa zabranom mobitela u njemačkim školama?

Prvog dana škole nakon ljetnog raspusta Klara Ptak gotovo je zaboravila svoj mobitel kod kuće – možda najbolji dokaz da je predstavnica učenika u gimnaziji Dalton u Alsdorfu u saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji shvatila da joj on ondje više nije potreban. Od kraja travnja u toj školi vrijedi stroga zabrana mobilnih telefona. Za sve razrede.

Sedamnaestogodišnjakinja za DW kaže: „Sada više ne mogu usput baciti pogled na telefon i na odmoru brzo poslati poruku. U početku su se mnogi učenici pitali čemu služi ta zabrana, ali s vremenom su mnogi shvatili da to i nije tako loše i da zapravo ima mnogo pozitivnih aspekata.“

Mišljenja se ipak donekle razlikuju: „Nastavnici uglavnom smatraju da je to jako dobro, mlađi učenici to prihvaćaju, a stariji i nisu baš zadovoljni“, kaže Klara Ptak.

Gimnazija Dalton jedna je od mnogih škola u Njemačkoj koje više ne žele prekriženih ruku gledati masovnu upotrebu mobilnih telefona svojih učenika. Nakon uskrsnog raspusta, kao testna faza, uveden je koncept „Pametan bez telefona“. Od tada telefoni od početka do kraja nastave moraju biti u školskim torbama. Ako učenik bude uhvaćen s telefonom, oduzima mu ga se, a roditelji ga mogu preuzeti tek sljedećeg dana u tajništvu škole.

„Ukupno je zaplijenjen 51 mobitel, što je prilično impresivan rezultat za školu sa 700 učenika“, kaže Ptak. „I sada se vidi da osobito mlađa djeca, ona koja su ranije stajala u krugu škole i gledala u svoje telefone, sada zajedno igraju nogomet, badminton ili neke društvene igre. To je baš velika promjena.“

Ima li zabrana mobitela smisla?

U Njemačkoj se vodi žestoka rasprava o upotrebi pametnih telefona u školama – između ostalog i zbog toga što ne postoji jedinstvena regulativa na nacionalnoj razini. Akademija znanosti Leopoldina predlaže zabranu mobilnih telefona do desetog razreda i savjetuje da se djeca mlađa od 13 godina drže dalje od interneta i društvenih mreža.

Povjerenik savezne vlade za ovisnosti i droge Hendrik Streeck također poziva na postupno povećanje dobnih granica za korištenje društvenih mreža, ali se protivi zabrani mobilnih telefona.

Savezna konferencija učenika također odbacuje opću zabranu mobitela. Umjesto toga zalaže se za aktivno promicanje medijske kompetencije u školama.

U Alsdorfu se zabrana telefona uglavnom pozitivno prihvaća

Možda bi trebalo pitati Martina Wüllera, ravnatelja gimnazije Dalton u Alsdorfu. On je promovirao ideju o zabrani mobilnih telefona, baš kao što je promovirao i digitalizaciju u svojoj školi tako što je uveo školski tablet za sve đake od sedmog razreda. Wüller ponosno priča o rezultatima projekta zabrane mobitela – njegov je tim detaljno razmotrio projekt zajedno s učenicima, roditeljima i nastavnicima.

Rezultati pokazuju da 90 posto nastavnika podržava zabranu. Oni primjećuju znatno bolje socijalno ponašanje i bolju koncentraciju učenika, osobito među mlađima. Također i većina učenika u nižim razredima (do 13 godina) ocjenjuje zabranu kao vrlo razumnu mjeru. Samo učenici viših razreda, oni od 16 do 19 godina, ostaju prilično skeptični.

Zabranu podržava 85 posto roditelja. Wüller za DW kaže: „Roditelji mlađe djece posebno su zadovoljni zbog zabrane mobilnih telefona i hvale našu inicijativu."

Solingen: zabrana društvenih mreža za učenike petog razreda

Stotinjak kilometara istočnije, u Solingenu, otišlo se još jedan korak dalje – s projektom jedinstvenim u čitavoj Njemačkoj. Počevši od ove školske godine svim učenicima petog razreda u tom gradu potpuno je zabranjeno korištenje društvenih mreža. Učenici i učenice u dobi od deset i jedanaest godina trebali bi i kod kuće biti bez Instagrama, Snapchata i TikToka. Ideja je potekla od Burkharda Brörkena, bivšeg ravnatelja škole, a sada školskog referenta pri nadležnom Uredu za obrazovanje okruga Düsseldorf.

On za DW kaže: „Solingen je posebno mjesto, jer smo uspjeli brzo pridobiti ravnatelje svih 13 srednjih škola. Time smo pokrenuli jedinstveno partnerstvo u odgoju između škola, roditelja i djece.“

To znači da su svi potpisali da će zajednički provoditi projekt tijekom jedne godine. „Sporazum nije pravno obvezujući", naglašava Brörken. To mu je važno: radi se samo o preporuci, a nikako o pokušaju škole da se miješa u odgoj roditelja.

„Vrlo mnogo roditelja s kojima smo razgovarali također vidi dramatičan problem s rizičnim ponašanjem i zapravo su nas pitali zašto to radimo tek sada. Ali kada djeca s punim pravom kažu: ’Izoliraš me, ja sam jedini koji nema telefon, a svi moji prijatelji ga imaju’, to se može riješiti samo društvenom koordinacijom. Gotovo je nemoguće da roditelji to sami izvedu."

Roditelji žele ujednačenija pravila

Alev Kanowski je također upoznata sa svim tim raspravama. Njezina kći je s devet godina, kao jedna od posljednjih u razredu, dobila mobilni telefon. Trend je da djeca već u osnovnoj školi dobiju mobitele, priča Kanowski za DW. Pritisak da će dijete u suprotnom postati autsajder ogroman je. Sada je njezina kći učenica petog razreda u Solingenu i u početku je bila sve samo ne oduševljena zabranom društvenih mreža.

„Popustila je tek kada smo joj objasnili koliko su djeca u svakodnevnom životu ometena telefonom i više uopće nisu dostupna za razgovor", kaže Kanowski.

Projekt će se evaluirati u narednim mjesecima. Prati ga 50 obučenih medijskih savjetnika u školama: učenici i učenice od dvanaest do četrnaest godina, kojima su, zbog njihove dobi, bliski problemi i brige učenika petog razreda. Oni bi ih trebali zaštititi od opasnosti na internetu. Inicijator ideje Burkhard Brörken nada se da će zabrana društvenih mreža biti dobro prihvaćena.

„U školama ima mnogo više posla s djecom i adolescentima koji pate od depresija i anksioznih poremećaja. To je fenomen koji u toj mjeri prije deset godina nije postojao i sada je zaista stigao do svih škola. Pandemija je sve to ubrzala, ali taj problem postojao je i ranije.“