VW u Brazilu: sjenke prošlosti

Predsjednik SAD-a Donald Trump pokušava vratiti vrijeme unazad, odnosno „natjerati" međunarodne kompanije svojom carinskom politikom da proizvode u SAD-u. Mnoge firme već posluju u inozemstvu kako bi, u većini slučajeva, profitirale od nižih plaća za radnike u „zemljama domaćinima“, a i od blizine kupcima. Osim toga, otvaraju se radna mjesta, što također pogoduje prodaji na licu mjesta.

Jedna od tih kompanija je i Volkswagen. Prije dvije godine, ovaj njemački proizvođač automobila proslavio je 70. godišnjicu kao „brazilski" proizvođač automobila. Naime, dana 23. ožujka 1953. VW-ov ogranak u Južnoj Americi započeo je rad u jednom skladištu u Sao Paulu. Ubrzo nakon toga nastala je tvornica Anchieta, prvi Volkswagenov pogon izvan Njemačke, kako izvještava brazilski portal heycar.com.br.

„‘Volkswagen do Brasil‘ obilježava 70 godina tehnoloških inovacija i pionirskog duha", rekao je direktor VW Brazila, Ciro Possobom, povodom jubileja 2023. godine. VW je modernizirao svoje pogone u Brazilu, razvio nove tehnologije i danas je brend koji je mnogo bliži ljudima, dodao je.

Za iduće godine, VW je najavio da će dodatno proširiti svoje prisustvo u Brazilu – kompanija ima tvornice na četiri lokacije u toj zemlji. Prethodno je bilo planirano da se do 2026. uloži sedam milijardi brazilskih reala, međutim, sada je planirano da se do 2028. uloži ukupno 16 milijardi brazilskih reala (oko tri milijarde eura), kako je prije godinu dana objavio internetski portal automobil-produktion.de.

VW je želio zarađivati i na govedima

Ekonomski gledano, to je od samog početka bila dobra investicija. Ali, ne samo sa automobilima. VW je želio zaraditi i s govedima. Zbog toga su 1974. godine u Cristalinu, 2.200 kilometara od sjedišta firme u Sao Paulu, osnovali poljoprivredno imanje „Fazenda Volkswagen".

Ali, upravo tamo, daleko od gradske vreve, slika o VW-u počela se urušavati. Christopher Kopper, historičar sa Sveučilištu u Bielefeldu, istraživao je povijest ogranka VW do Brasil. U razgovoru za DW kaže: „VW je još 80-ih godina bio prozivan zbog načina na koji su bili tretirani radnici na farmi."

Godine 2016. Koppera je od strane koncerna VW angažiran da izradi izvještaj o ulozi Volkswagena tijekom brazilske vojne diktature. U ožujku 1964. vojna hunta je preuzela vlast u Brazilu i idućih 21 godinu vladala čvrstom rukom.

Na farmi je bilo dobro samo radnicima VW-a

Za izgradnju farme, VW je angažirao švicarskog agronoma Friedricha-Georga Brüggera. On je zapošljavao i radnike iz VW koncerna kao i lokalne radnike i podizvođače za svoj ambiciozni agrarni projekt. Koliko je taj projekt bio ambiciozan i bezobziran, otkriveno je godinama kasnije u televizijskom izvještaju ARD-ove emisije „Weltspiegel".

Radnicima VW-a, kaže Kopper, uvijek je bilo dobro. „Imali su svoje kuće, škole, ambulantu. Ali za radnike podizvođača nisu vrijedila ista pravila. Oni su radili u uvjetima privremenog dužničkog ropstva."

To je razlika koju je Volkswagen uvijek pravio, kaže Kopper. Menadžeri su se uvijek „pravdali time da nisu odgovorni za tretman radnika koje su angažirali podizvođači“. Istovremeno bi uvijek „naglašavali da su stalni radnici farme, koji su bili direktno zaposleni u VW-u, mogli dobro živjeti u tim uvjetima".

Mračna tajna: VW i diktatura

Uvjeti na imanju nisu bili poznati javnosti, a ni kraj tog projekta nije izazvao pažnju medija. „Fazenda", rezimira povjesničar Kopper, „nije imala ekonomsku šansu od samog početka. Projekt je bio neisplativ.“

Još potresnije od uvjeta na farmi bilo je ono što je Kopper otkrio o stavu koncerna prema tadašnjoj vojnoj hunti: „VW je blisko surađivao sa sigurnosnim aparatom diktature. To se odnosilo na matičnu tvornicu južno od Sao Paula ali i na druge pogone."

Kopper je vidio da su uvjeti na farmi bili samo dio mnogo mračnije slike. Jer je osiguranje „VW do Brasil" surađivalo s vojnom diktaturom. VW-ovi radnici su tolerirali hapšenja i zlostavljanja od strane vojne policije, pa čak i sudjelovali u njima. „Prepiska s upravom u Wolfsburgu pokazuje do 1979. godine vlada neograničeno odobravanje vojne vlasti“, kaže Kopper o rezultatima studije.

Sjenka prošlosti seže do nacističkog doba

Takvi uvjeti su skandal u svakoj firmi – ali kod Volkswagena je to još ozbiljnije, ako se uzme u obzir mračna povijest osnivanja koncerna u nacističkoj Hitlerovoj diktaturi. Naime, koncern je osnovan u nacističkoj državi od strane nacističkih organizacija, VW je tijekom rata eksploatirao i zlostavljao tisuće prinudnih radnika.

Odgovorni u Wolfsburgu, sjedištu VW-a, dakle nisu ništa naučili? Naravno, odmah se pojavila sumnja da se samo desetljeće nakon kraja rata i diktature u Njemačkoj, na drugom kontinentu ponavlja isto zlo.

Menadžment s mračnom prošlošću

Povjesničar Koper ne odbacuje mogućnost postojanja zlokobnog kontinuiteta: „To bih djelomično potvrdio za menadžment ‘VW do Brasil.'" To je, kaže, imalo prije svega osobne razloge, jer su menadžeri 50-ih i 60-ih godina u mladosti bili „časnici Wehrmachta i članovi NSDAP-a (Nacional-socijalistička njemačka radnička partija)".

Za čovjeka koji je vodio brazilski ogranak VW-a od 1971. do 1984. godine, Wolfganga Sauera, to, međutim, nije važilo: „Bio je premlad za to.“ On nije bio vezan za nacističko-vojnu tradiciju, već više za „tradiciju autoritarnog paternalizma koji je vladao u Brazilu: radnicima se daju socijalne beneficije, ali se ne prihvaća neovisno radničko vijeće."

Društveno i pravno prerađivanje povijesti Volkswagena tijekom brazilske vojne diktature još uvijek nije završeno. Još uvijek su u tijeku sudski procesi oko odšteta i priznanja krivice od strane VW-a. Tek kada se oni završe, može se i u Wolfsburgu zatvoriti to poglavlje.

"ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku