Vučićev kontramiting kao pokušava konsolidiranja moći

Red srpskih zastava, red pljeskavica, rodoljubne pjesme i parole o „očuvanju države" – Beograd je tijekom vikenda bio kulisa velikog političkog spektakla u režiji Srpske napredne stranke.

Na trodnevnom „svesrpskom saboru" predsjednik Aleksandar Vučić objavio je „kraj obojene revolucije" i promovirao novi Pokret za narod i državu.

„Nećemo dati ni ovima izvana niti ovima iznutra da nam državu sruše. I da vam kažem, završeno je s njihovom obojenom revolucijom. Mogu se šetkati koliko god hoće, nema ništa od toga", poručio je Vučić.

Prema procjenama Arhiva javnih skupova, mitingu je prisustvovalo najmanje 55.000 građana. Neki su stigli organiziranim autobusima, drugi pješice – imitirajući studente koji mjesecima hodaju Srbijom u znak prosvjeda.

Pet zahtjeva samom sebi

Govor predsjednika Vučića u subotu navečer uživo su prenosile gotovo sve najvažnije televizije u zemlji u udarnom terminu. On je iznio pet zahtjeva usmjerenih prema „uspostavljanju reda".

„Zahtijevamo od nadležnih organa i institucija Republike Srbije, a prije svega od nadležnih tužiteljstava, da u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti pokrenu odgovarajuće postupke, i poduzmu sve druge zakonom propisane mjere, kako bi se uspostavio red i mir u državi", istakao je Vučić.

To je neka vrsta poziva na državno nasilje i obračun s demonstrantima, ocjenjuje za DW novinar Nedim Sejdinović. „Njegovi zahtjevi pokazuju jednu potpuno obrnutu sliku stvarnosti u kojoj se oni koji propagiraju i vrše nasilje predstavljaju kao žrtve, a oni koji su žrtve – predstavljaju se kao nasilnici. Ali to, naravno, nije ništa novo u toj novo-radikalskoj retorici", dodaje Sejdinović.

Slično misli i umirovljena profesorica prava Vesna Rakić Vodinelić. Ona za DW ukazuje na to da zahtjev za vraćanje otetih institucija dolazi upravo od čovjeka koji je te institucije oteo.

„On ne poštuje podjelu vlasti i zadire u ovlasti drugih državnih vlasti, prije svega pravosudne, i on uopće nema ustavnog temelja da to od njih zahtijeva", objašnjava Rakić-Vodinelić. Sada je, dodaje, veliko pitanje kako će na Vučićeve zahtjeve reagirati tužiteljstvo, ali i policija koja ima ovlasti da zabrani javne skupove.

„Vučićev zahtjev za normalizaciju svakodnevnog života mogao bi se odnositi na blokade koje studenti i građani provode svakog dana. Sad je pitanje hoće li netko pokušati rasturiti te blokade”, dodaje ona.

Konsolidaciju prati i represija

Dok pokušava konsolidirati vlastite redove, režim pojačava pritisak i na studente i demonstrante koji su skoro pola godine na ulici. Vijesti o fizičkim napadima, privođenjima, disciplinskim i kaznenim prijavama protiv demonstranata i kritičke javnosti stižu gotovo svakodnevno. Šestoro novosadskih studenata i aktivista već mjesec dana se nalazi u pritvoru, dok je šestoro u političkom izgnanstvu zbog navodne „pripreme djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Republike Srbije".

Sejdinović vjeruje da je sve to dio „kontrarevolucije" koju je predsjednik sam najavio: „Očigledno je cilj zastrašivanje i ušutkivanje građana, jer je procjena da se energija protesta pomalo istrošila i da je sad vrijeme za kontraofenzivu. Ja, međutim, nekako duboko vjerujem da je to što radi vlast na čelu s Vučićem apsolutno kontraproduktivno za njih, jer dodatno ogoljuje represivni režim.”

Otpor ne jenjava

Građanski i studentski otpor se, međutim, ne gasi. Grupe studenata i građana u više mjesta širom Srbije pokušale su spriječiti autobuse s pristašama SNS-a da stignu na skup u Beograd, ali je policija razbila blokade.

U Novom Pazaru, oko 300 kilometara južno od Beograda, paralelno sa SNS-ovim skupom održavao se i veliki prosvjed studenata na kojem su ponovo tisuće ljudi demonstrirale protiv vlasti.

„Ovo društvo se jednostavno lomi – ili ćemo krenuti u pravcu Erdogana, što će značiti jednu pojačanu represiju, hapšenje mnogih kritičara režima i bježanje ljudi iz zemlje iz straha od neke vrste odmazde, ili će protesti nastaviti vršiti pritisak i dovesti do onoga što je jedini dobar ili logičan ishod, a to je promjena vlasti", smatra Sejdinović.

U borbi za rasplet grupa studenata već deset dana okreće pedale na putu prema Strasbourgu gdje će europskim parlamentarcima simbolično uručiti pismo o stanju vladavine prava u Srbiji. Na svakom koraku ih dočekuju pripadnici dijaspore – uz suze i ovacije.

Vlast, s druge strane, priprema novu Vladu na čijem će čelu biti liječnik Đuro Macut koji nema gotovo nikakvog političkog iskustva. Dio analitičara je ovakav potez ocijenilo kao indirektni ustupak javnosti koja sve glasnije traži vladu stručnjaka. Drugi, pak, smatraju da se radi o političkom manevru Aleksandra Vučića koji zbog pada rejtinga želi po svaku cijenu izbjeći izbore.

„Ja mislim da je on sam svjestan da ne može računati ni na policiju, niti na pravosuđe u slučaju neke jače represije, jer se vidi da čak i u tim institucijama postoje ljudi koji otkazuju poslušnost i odbijaju kršiti zakone po njegovom nalogu", kaže Sejdinović.

Ali konačan rasplet još uvijek nije na vidiku. I vlast i oporbena javnost čekaju da ona druga strana – prva pogriješi.