„Vruć krumpir“ buduće poljoprivrede u EU

Bez umjetnog navodnjavanja danas se ne može ništa – pogotovo ne za ovakve suše. Krumpir jednostavno treba mnogo vode, objašnjava poljoprivrednik Christoph Plass. Upravo zbog toga se potkraj 1990-ih preselio iz Emslanda posve uz granicu s Nizozemskom u Brandenburg na Istoku kako bi onda ondje nastavio uzgajati krumpire.

Isprva je planirao svoj krumpir nuditi građanima Berlina, samo pedesetak kilometara od njegovih polja. To nije uspjelo kako je zamišljao. Danas njegova obiteljska farma s 20 zaposlenih većinu od preko 12.000 tona krumpira godišnje isporučuje velikim proizvođačima prženih krumpirića. A da bi oni htjeli njegov krumpir, mora biti krupan – mušterije traže duge, lijepe pržene krumpiriće.

Tijekom nedavnog vala vrućine se i Plass zabrinuo za svoj krumpir. No čini se da su njegove biljke to dobro pretrpjele, najviše zahvaljujući sustavima za navodnjavanje. Sve to nije jeftino: trošak iznosi između 160.000 i 180.000 eura godišnje.

Hrana iz susjedstva

Ali niti moderan sustav za navodnjavanje nije dovoljan da bi se zadovoljili zahtjevi kupca u prehrambenoj industriji. Christoph Plass već odavno koristi digitalnu tehnologiju u poljoprivredi: „Svaki tjedan uzimamo uzorke tla i provjeravamo koji se nutrijenti, mikroelementi ili pomoćna sredstva za biljke mogu primijeniti kako bismo postigli maksimalnu učinkovitost – i to bez prekomjernog gnojenja.“

Plass, koji je i jedan od potpredsjednika Udruge poljoprivrednika u saveznoj pokrajini Brandenburg, smatra da je njegova zadaća proizvoditi kvalitetnu hranu u vlastitoj regiji. Takva lokalna proizvodnja, kaže, pridonosi i većoj neovisnosti u doba međunarodnih kriza, a naravno da i štiti klimu jer nema dugih prijevoza uroda.

Utoliko se s pravom nada kako će tu elementarnu istinu priznati i politika i potrošači. Poljoprivreda kakvu mnogi traže može uspjeti jedino ako se u sustavu osigura dovoljno sredstava, upozorava Plass. I on napeto očekuje što će biti dogovoreno u skoroj reformi zajedničke europske poljoprivredne politike (ZPP).

Trećina vremena „za papire"

Njemačka Udruga poljoprivrednika u novom apelu također traži znatno povećanje europskog proračuna za poljoprivredu. Jer potpora EU poljoprivredi se već dugo smanjuje: sad je to još jedva jedna četvrtina proračuna makar je iznos već dugo ostao sličan, nešto manje od 60 milijardi eura godišnje. „Način na koji će se nakon 2028. oblikovati sustav potpora ZPP-a i njihova provedba u Njemačkoj, mora omogućiti jačanje prihoda poljoprivrednih gospodarstava i rasterećenje od birokracije“, stoji u tekstu.

Za Christopha Plassa to znači i nastavak izravnih potpora poljoprivrednicima. One su važne zbog sigurnosti planiranja, konkurentnosti i otpornosti u kriznim situacijama. Kad je riječ o smanjenju birokracije, Plass rješenje prije svega vidi u polaganju više povjerenja u same poljoprivrednike. Gotovo sve što se radi na polju mora se detaljno dokumentirati i opravdati. On i njegovi zaposlenici procjenjuju da im to oduzima oko trećine radnog vremena, a to onda znači i više radne snage za isti posao – a i veće troškove čitave proizvodnje.

Velike razlike i među poljoprivrednicima
Isto tako, čini mu se kako u uredima Bruxellesa nema svijesti i kako postoje goleme razlike između poljoprivrednika i poljoprivrednika: postavljanje pojaseva cvjetnica kao doprinos očuvanju insekata i biološke raznolikosti sigurno je bliže rataru nego stočaru. A ovaj njemački poljoprivrednik smatra kako sadašnje mjere EU-a za zaštitu okoliša i eko-regulative u poljoprivredi jednostavno za mnoge nisu dovoljno privlačne, niti prilagođene različitim vrstama gospodarstava pa ih je teško i provesti u svakodnevici. Dosta je i takvog pisanja propisa bez da se pogleda, kako je to iz dana u dan u poljoprivredi.

Poljoprivredna gospodarstva se izuzetno razlikuju i po onome čime se bave, velike su razlike ne samo između zemalja Unije nego i u samoj Njemačkoj. Neka su velika, neka su mala, a mnogo toga ovisi i o regiji gdje se nalaze. A da bi se odgovorilo na izazove kao što su proizvodnja kvalitetne hrane, smanjenje emisija CO₂, zaštita klime i biološke raznolikosti te veća regionalnost, potrebna su dodatna sredstva, uvjeren je  Plass.

Europska komisija želi sredinom srpnja predstaviti prijedloge za financiranje i reformu Zajedničke poljoprivredne politike. Riječ je o sljedećem razdoblju potpora, od 2028. do 2034. godine.