Velika Britanija i Kanada: Priznat ćemo palestinsku državu

Zašto Velika Britanija prijeti priznanjem Palestine

Keir Starmer prijeti Izraelu skorim priznanjem Palestine. Time britanski premijer stavlja u središte jedno „neotuđivo pravo" i koristi ga istovremeno kao diplomatsku polugu protiv Izraela.

Promjena britanske politike prema Bliskom istoku uslijedila je ubrzo nakon sastanka premijera Keira Starmera s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Škotskoj: samo dan kasnije, 29. srpnja, Starmer je sazvao izvanrednu sjednicu ministara – prekinuvši ljetnu stanku – te u Londonu predstavio javnosti novi politički smjer.

Premijer od Izraela zahtijeva hitan prekid vatre, odustajanje od planova o aneksiji na Zapadnoj obali, kao i konkretne korake prema rješenju u obliku dviju država. U suprotnom, Velika Britanija će u rujnu slijediti primjer Francuske i priznati Palestinu kao neovisnu državu. „Državnost je neotuđivo pravo palestinskog naroda", poručio je Starmer.

Povijesna odgovornost

Velika Britanija je do sada više puta odgađala priznanje palestinske države – između ostalog i zbog povijesne odgovornosti. Između 1920. i 1948. Palestina je bila geopolitički entitet pod britanskom upravom – Britanci su imali kolonijalnu odgovornost za rastuće tenzije između židovskih doseljenika i arapske većine.

U tzv. Balfourovoj deklaraciji iz 1917. godine, nazvanoj po tadašnjem ministru vanjskih poslova Arthuru Balfouru, Britanija je Židovima obećala stvaranje njihovog „nacionalnog doma", bez uvažavanja političkih prava arapske većine.

Nakon završetka mandata i osnutka Izraela 1948. godine, Velika Britanija je brzo priznala Izrael. Kada je riječ o priznanju Palestine, britanska je vlada definirala princip prema kojem to priznanje ne smije biti jednostrano, već mora biti dio sveobuhvatnog mirovnog sporazuma. To je imalo i strateške razloge, jer London nije želio ugroziti bliske odnose s Washingtonom i Jeruzalemom.

Prosvjedi, ankete, laburistička baza

To povijesno suzdržavanje Britanaca sve je češće na meti kritika. Rat u Gazi – izazvan terorističkim napadom Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi i oteto 251 talac – izazvao je velike napetosti u britanskoj unutarnjoj politici. U gradovima poput Londona, Manchestera i Glasgowa redovito se održavaju masovni prosvjedi za okončanje izraelske okupacije i priznanje Palestine.

Prema posljednjem istraživanju agencije YouGov, gotovo dvije trećine pristaša Laburističke stranke podržalo bi britansko priznanje palestinske države. U Donjem domu parlamenta, 221 zastupnik, među kojima i mnogi laburisti, potpisao je pismo u kojem se to priznanje zahtijeva. I brojni ministri u Starmerovoj vladi vrše pritisak da se to ostvari.

Rastući pritisak na Downing Street

Starmer svojim zaokretom djelomično popušta tom pritisku. I dalje naglašava da se „Izrael ne može izjednačiti s teroristima Hamasa". Ipak, oštro je kritizirao izraelsko ratovanje i politiku okupacije u Pojasu Gaze: „Danas u Gazi, zbog katastrofalnog neuspjeha humanitarne pomoći, gledamo gladne bebe i djecu koja su toliko slaba da ne mogu stajati. To su slike koje će nas pratiti cijelog života. Patnji mora doći kraj."

Ujedinjeni narodi i humanitarne organizacije upozoravaju na veliku glad u Gazi. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, međutim, nedavno je izjavio da „nema gladi u Pojasu Gaze".

Prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi, koje kontrolira Hamas, do srpnja 2025. u ratu je poginulo više od 60.000 ljudi, od čega gotovo polovicu čine žene i djeca. Ti se podaci ne mogu neovisno provjeriti, među ostalim jer Izrael ne dopušta novinarima ulazak u Pojas Gaze.

London slijedi Pariz – s oprezom

Starmerov zaokret predstavlja i reakciju na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da tijekom Opće skupštine UN-a u rujnu prizna Palestinu „u ime pravednog i trajnog mira". Francuska time želi ponovno oživjeti mirovni proces i rješenju u obliku dviju država dati međunarodnu težinu, kako je to Macron izjavio 24. srpnja u Parizu.

Za razliku od Macrona, Starmer priznanje i dalje vidi kao posljednju opciju – za slučaj da Izrael do tada ne poduzme korake prema deeskalaciji.

Predsjednik SAD-a Donald Trump je nakon sastanka sa Starmerom početkom tjedna u Škotskoj bio suzdržan. Rekao je da nisu razgovarali o palestinskoj državi, ali da „nema problem s tim". Ipak, upozorio je da ne treba nagrađivati Hamas. Premijer Izraela Netanyahu reagirao je oštro: priznanje Palestine nazvao je „činom umirivanja džihadista" koji će „ojačati terorizam".

Preduvjeti prema međunarodnom pravu

Palestinsku državnost trenutačno priznaje 147 od 193 članice UN-a. Prema međunarodnom pravu još uvijek ne postoje svi preduvjeti za funkcioniranje palestinske države. Nema jasno definirane teritorije, jedinstvene vlade, niti neovisne kontrole nad ključnim područjima poput sigurnosti, pravosuđa ili granične kontrole.

U izjavi povodom zaokreta britanske politike, premijer Starmer naglasio je da Hamas ne smije imati „nikakvu ulogu" u budućoj palestinskoj vladi.

Kanada se pridružuje

I Kanada planira priznati palestinsku državu na sjednici Opće skupštine UN-a koja će se održati u rujnu. Premijer Mark Carney taj je korak obrazložio sve manjim izgledima za postizanje rješenja u obliku dviju država i humanitarnom katastrofom u Pojasu Gaze. Tako se trenutačno tri članice skupine G7 zalažu za to priznanje.

Izrael je oštro osudio Carneyjevu odluku i smatra je nagradom za terorističku organizaciju Hamas.