Velika Britanija i EU: Početak obnove odnosa?

Riječ je o premijeri: pet godina nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a, predstavnici Europske unije danas se po prvi puta službeno sastaju na posebnom summitu s britanskom vladom u Londonu. To nije samo simboličan čin, već bi trebao biti stvarni početak obnove odnosa između Londona i Bruxellesa.

Suradnja u obrani

Na prvom mjestu nalazi se pitanje uže suradnje u sigurnosnoj i obrambenoj politici. Nacrt zajedničkog sporazuma obuhvaća područja poput kibernetičke sigurnosti i sigurnosti pomorskog prometa, uključujući borbu protiv ruskih napada na europske podmorske kablove. No, dio sporazuma trebala bi biti i bliža koordinacija u nabavi oružja i obrambenih sustava. Britanske tvrtke pritom se nadaju pristupu nedavno uspostavljenom EU fondu za ponovno naoružavanje, vrijednom 150 milijardi eura. Ipak, još nije jasno u kolikoj mjeri će im to biti omogućeno.

U sjeni brexita

Posebno su Francuzi, čini se, inzistirali da se udio predviđen za Britance ograniči na 15 posto te su tijekom pregovora zauzvrat zahtijevali veće ribolovne kvote za svoje ribare.

Riječ je o točki koja podsjeća na neugodne i često apsurdne sukobe iz starih vremena Brexita. Jer, de facto je doprinos ribarstva bruto društvenom proizvodu u obje zemlje zanemarivo malen. No, s unutarnjopolitičkog aspekta, ribolovne kvote i dalje su očito vrlo osjetljiva tema, posebice za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, do te mjere da su razgovori o tome više puta zapali u krizu.

Zagovornici brexita dižu glavu

Ni za britanskog premijera Keira Starmera ovaj summit nije politički jednostavan. Iako samo još 30 posto Britanaca smatra da je Brexit bila dobra ideja – a čak i u taboru nekadašnjih pristaša većina danasizlazak iz EU-a vidi kao pogrešku – britanski mediji, predvođeni zagovornicima brexita već danima gotovo refleksno dižu buru. U novinama summit je unaprijed proglašen „summitom kapitulacije“ i „velikom izdajom brexita“. I to iako tada još nije bilo jasno oko čega će se točno danas postići dogovor. S obzirom na činjenicu da je brexit već sada Britance stajao oko četiri posto njihova bruto domaćeg proizvoda, takva reakcija može se smatrati krajnje iracionalnom.

Strah od Farageove stranke Reform UK

Keir Starmer, koji još otprilike četiri godine može vladati s velikom većinom, teoretski bi mogao ignorirati te napade. No, u praksi se ponaša izuzetno defenzivno. To je povezano i s naglim povratkom desno-populističke stranke Reform UK pod vodstvom Nigela Faragea, koja je početkom svibnja na lokalnim izborima znatno ojačala i osvojila gotovo 700 vijećničkih mjesta na djelomičnim lokalnim izborima.

Farage, koji je 2016. odigrao ključnu ulogu u ostvarenju brexita, danas i sam priznaje da je taj projekt propao. No, po njegovom mišljenju, krivci za to nisu on i njegovi pristaše, već konzervativci (Tories) koji, kaže, „nisu znali kako ga pravilno provesti“. Brexit kao ideja za njega i dalje ostaje sveto načelo – iako do danas nije objasnio kako bi ga proveo na manje štetan način za Britance. Unatoč tomu, s obnovljenom popularnošću, obnova odnosa s EU-om za Starmera postaje znatno politički teža.

Stranci - osjetljiva tema

Posebno osjetljiva tema za britanskog premijera su stoga zahtjevi EU-a za pojednostavljenjem pravila za ulazak i boravak mladih građana EU-a u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bruxelles želi da oni ponovno mogu živjeti, raditi i studirati u Britaniji dvije do tri godine. Iako bi to isto trebalo vrijediti i za mlade Britance u EU-u, Farage i konzervativni brexiteri već tjednima pozivaju na otpor: takvo ublažavanje tvrdog Brexita predstavljalo bi, kažu, prikriveni povratak slobodi kretanja unutar EU-a. To, doduše, nije točno, ali pokazuje da iracionalni rovovski sukobi oko Brexita i više od pet godina nakon njega mogu svakog trenutka ponovno izbiti.

Unatoč svim tim preprekama i poteškoćama, ovaj summit ipak će označiti novi početak. Već i zato što si ni EU ni Starmer, s obzirom na sve nesigurnije globalne okolnosti, danas ne mogu priuštiti otići iz Londona bez konkretnih rezultata.

Iako rane iz vremena Brexita još nisu potpuno zacijelile, odnos između Londona i Bruxellesa od sada će se – unatoč svim razlikama – ponovno voditi u smjeru većeg približavanja, prijateljstva i, iznad svega, racionalnosti. To je dobra vijest. No, razrada konkretnih detalja vjerojatno će za obje strane do daljnjeg ostati izazov s podosta poteškoća.