Uskoro mir na Crnom moru?
2. travnja 2025
Bijela kuća je prošlog tjedna objavila kako su i Rusija i Ukrajina „pristale na prekid vatre“ na pučini Crnog mora i omogućiti plovidbu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je najavio kako prekid paljbe može odmah stupiti na snagu, ali Kremlj je spreman na primirje tek „kad se ispune određeni uvjeti“. A tu Rusija prije svega želi djelomično ukidanje sankcija na ruske tvrtke i banke uključene u međunarodnu trgovinu hranom.
Slično primirje bilo je na snazi između 2022. i 2023. godine, ali ga je kasnije prekršila Rusija. Taj dogovor, uz posredovanje Turske i Ujedinjenih naroda, omogućio je nesmetan izvoz ukrajinskog žita. Ruski predsjednik Vladimir Putin prekinuo je sporazum jer Zapad nije ispunio zahtjeve koje je postavio, uključujući ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke s međunarodnim sustavom novčanih transakcija SWIFT.
I Ujedinjeni narodi se izuzetno zalažu za mirno Crno more već i zbog veće globalne sigurnosti u isporuci hrane.
"Najveći od malih koraka”
Unatoč očiglednim neslaganjima Kijeva i Moskve, stručnjaci vjeruju kako ima dobrih izgleda za skori prekid vatre na Crnom moru. Alexandra Filipenko smatra primirje na moru "najvećim od svih malih koraka" prema nekakvom općem prekidu paljbe. Vjeruje da će to smanjiti opasnost od eskalacije kakvu ne žele ni Rusija, ni Ukrajina, a niti ostatak svijeta.
Prema UN-u, sporazum o izvozu žitarica iz Ukrajine je od srpnja 2022. do srpnja 2023. omogućio je izvoz 32 milijuna tona žitarica u 45 zemalja na tri kontinenta. I glavni tajnik UN-a Antonio Guterres smatra kako je on na globalnoj razini omogućio sigurnu opskrbu hranom.
Taj pomorski put je podjednako važan i za, osobito južnih dijelova Rusije. U sezoni od 2021. do 2022. godine kad je tek pred kraj počela invazija, 86% svih pošiljki ruskih žitarica bilo je preko luka Azovskog i Crnog mora, navodi Forbes.
Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica, a najviše izvozi kupcima u Sjevernoj Africi, Bliskom istoku i Južnoj i Jugoistočnoj Aziji. Već i zbog prihoda tog izvoza je stabilnost Crnog mora ključna za nacionalno gospodarstvo Ukrajine.
Rusija potisnuta na istok
U nedavnom intervjuu za Europsku radiodifuzijsku uniju, predsjednik Ukrajine tvrdi kako njegova zemlja praktično nadzire stanje Crnog mora. "Oni (Rusi) već dugo ne kontroliraju crnomorski koridor. Za to se borimo jer je to korak prema završetku rata. Mi kontroliramo situaciju u Crnom moru", izjavio je Zelenski.
Alexander Paliy, ukrajinski analitičar kaže kako je tijekom protekle godine Rusija potisnuta u istočni dio Crnog mora i da nije bila u mogućnosti pokrenuti napade punih razmjera uz pomoć sa pučine. Naravno da se Ukrajina ne može mjeriti s ruskom Crnomorskom flotom, ali Ukrajina veliku glavobolju Rusima čini korištenjem pomorskih bespilotnih letjelica.
Kao rezultat toga, izvoz žitarica je na više ili manje predratnoj razini, konstatira Paliy. Stoga vjeruje da bi novi sporazum o prekidu neprijateljstva na moru bio korisniji za Rusiju: "Ukrajina bi u svakom trenutku mogla napasti ruske brodove koje prevoze nafte ili drugu robu. Međutim, (Ukrajina) je zabrinuta i za ekološke posljedice takvog napada, a tu su i interesi zemalja poput Turske i SAD. Zato je Ukrajina bila vrlo oprezna", rekao je Paliy.
„Rusko more"
No Kremlj uporno ponavlja kako je za Rusiju Crno more od odlučujućeg značaja ne samo za trgovinu, već i “za sigurnost zemlje.” Teoretski, Rusija posjeduje samo oko 10% crnomorske obale, ali zbog širenja svojeg utjecaja u regiji, Rusija trenutno i praktično nadzire oko trećinu obale.
Naravno, tu je najprije riječ o ruskoj okupaciji i pripojenju Krima, a tu je i nepriznata republika Abhazija u regiji Južnog Kavkaza. U Rusiji se vojne snage stacionirane u Abhaziji uvijek iznova opravdavaju kako su “ključne za osiguranje sigurnosti južnih granica zemlje.”
No Rusija isto tako ne želi staviti u pitanje kako je ona ne samo glavna, nego jedina sila "njezinog” Crnog mora. To se najbolje vidjelo po reakciji Putina na ulazak broda američke ratne mornarice u Crno more u studenom 2021. godine. "Sad je, kao što znate, američki brod ušao u Crno more. Možemo ga gledati kroz dalekozor ili kroz nišan naših obrambenih sustava", prijetio je Putin.
Ruski predsjednik bi rado čak i proširio nazočnost svoje zemlje na Crnom moru i prijeti kako će okupirati i ukrajinski lučki grad Odesu ako Ukrajina ne prizna regije pod ruskom okupacijom.
Što više dobiti za što manje ustupaka
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako njegova zemlja želi ovo primirje na moru zaključiti slično kao i sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica, ali je upozorio da ruski interesi “moraju biti zaštićeni”.
U tom očito ima i podršku Bijele kuće. Iz Washingtona se čulo kako će "pomoći vratiti Rusiji pristup svjetskom tržištu izvoza poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, smanjiti troškove pomorskog osiguranja i poboljšati pristup lukama i platnim sustavima za takve transakcije".
No Ukrajina nipošto ne želi da se status Rusije na svjetskoj pozornici vrati na razinu kao da se ništa nije dogodilo. Zelenski je u četvrtak, nakon sastanka s 30 uglavnom europskih i čelnika članica NATO-a u Parizu, izjavio kako bi ukidanje sankcija protiv Rusije "bila katastrofa za diplomaciju".
"Odugovlače s pregovorima i pokušavaju ih zaustaviti u beskrajnim, besmislenim raspravama o lažnim 'uvjetima' samo kako bi kupili vrijeme, a zatim pokušali zgrabiti još područja."
Stručnjaci s kojima su razgovarali novinari DW procjenjuju kako Rusiju prekid vatre u Crnom moru ne bi koštao ništa, ali bi imala velike koristi. Svi ovi dodatni uvjeti Kremlja pokazuju kako žele izvući što je više moguće koristi uz zapravo minimalne ustupke.