Ured za zaštitu ustava, AfD i upitna politička neutralnost

„Došli smo do uvjerenja da se kod Alternative za Njemačku (AfD) radi o potvrđenom desnoekstremističkom nastojanju. Ova ocjena temelji se na izuzetno pažljivoj stručnoj analizi koja obuhvaća razdoblje od otprilike tri godine.“

Ovaj citat nalazi se u priopćenju za javnost koje je Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) poslao 2. svibnja. Obrazloženje dolazi od Sinana Selena i Silke Willems, koji privremeno vode njemačku unutarnju obavještajnu službu.

Mjesto predsjednika Ureda za zaštitu ustava nepopunjeno je od sredine studenoga. Tada je dugogodišnjeg predsjednika Thomasa Haldenwanga razriješila dužnosti savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser. Povod je bila Haldenwangova najava kandidature za Bundestag.

Thomas Haldenwang i načelo neutralnosti

Haldenwang, član Kršćansko-demokratske unije Njemačke (CDU), tako se okrenuo politici. S obzirom na načelo neutralnosti koje vrijedi za visokog dužnosnika državne sigurnosne službe, ove ambicije bile su očito nespojive s njegovom tadašnjom funkcijom. AfD je međutim već ranije optuživao Haldenwanga i cijelu instituciju za politički motivirano djelovanje.

Protiv najnovije klasifikacije njihove stranke kao organizacije „potvrđenog desnoekstremističkog nastojanja“, čelni dvojac Alice Weidel i Tino Chrupalla odmah je podnio tužbu upravnom sudu u Kölnu. Obrazloženje: time se želi poslati jasan signal protivljenja praksi zloupotrebe državne moći za borbu protiv opozicije.

S druge strane, Ured za zaštitu ustava argumentira da „poimanje naroda samo na osnovu etničkog porijekla, što je unutar stranke prošireno i prevladavajuće mišljenje, nije sukladno slobodarskom demokratskom poretku.“ Tako, primjerice, AfD njemačke državljane migrantskog podrijetla iz muslimanskih zemalja „ne smatra ravnopravnim pripadnicima njemačkog naroda, kako ga stranka etnički definira.“

AfD naziva BfV „politički instrumentaliziranom institucijom“

Na izborima za Bundestag 23. veljače AfD je udvostručio svoj rezultat na gotovo 21 posto i sada je najjača opozicijska stranka. U kontekstu toga, vodstvo stranke vidi klasifikaciju Ureda za zaštitu ustava kao ciljanu akciju sada već bivše ministrice unutarnjih poslova Faeser.

Dvojac Weidel/Chrupalla teško optužuje nju i Ured: „Nećemo dopustiti da politički instrumentalizirana institucija pokušava iskriviti demokratsko natjecanje i delegitimirati milijune biračkih glasova. Ovo sramotno ponašanje potkopava temeljne vrijednosti naše demokracije – i nema mjesta u pravnoj državi.“

„Nije bilo političkog utjecaja“

Faeser u međuvremenu naglašava da Ured za zaštitu ustava djeluje samostalno: „Nova klasifikacija rezultat je sveobuhvatne i neutralne analize, zabilježene u stručnom izvješću na 1.100 stranica. Nije bilo nikakvog političkog utjecaja na novo stručno mišljenje.“

U stvarnosti, međutim, to nije tako jednostavno ni jednoznačno: unutarnja obavještajna služba podliježe upravnom i stručnom nadzoru Saveznog ministarstva unutarnjih poslova.

Široku kritiku izazvala je i odluka da se stručno izvješće zadrži u tajnosti. Socijaldemokratski ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje Christian Pegel želi osobno steći uvid u dokumentaciju Ureda za zaštitu ustava. Dosad i on ima samo informacije iz medija, a „barem bi ključne činjenice koje opravdavaju ovu procjenu trebale biti objavljene“, izjavio je na njemačkoj televiziji.

Kritika ustavnopravnih stručnjaka

Volker Boehme-Neßler, pravnik i politolog na Sveučilištu Oldenburg, ide još dalje i naziva tajnovitost „skandaloznom". Tajna služba iznosi dalekosežne tvrdnje, ali građani i javnost ne mogu provjeriti podupiru li dokazi te tvrdnje, rekao je on za list „Berliner Morgenpost".

Informacije koje bi morale ostati povjerljive mogle bi se zacrniti prije objavljivanja, tvrdi Boehme-Neßler. I dodaje da se ovako Ured za zaštitu ustava miješa u politiku, a građani mu trebaju vjerovati na riječ. „To je u demokraciji potpuno neprihvatljivo."

Oštre kritike u stranim medijima - Njemačka kao "nesigurna demokracija"?

Ni međunarodni mediji nisu bili blagonakloni. Poljski dnevnik Rzeczpospolita smatra djelovanje njemačke politike i institucija „sve upitnijim". Istovremeno priznaje da politika AfD-a može izazvati zabrinutost. Također iskazuje razumijevanje za to da se zbog njemačke povijesti prema desnim strankama i idejama postupa s posebnom pažnjom.

U isto vrijeme list se čudi trenutku odabranom za javnu objavu klasifikacije AfD-a kao „potvrđeno desnoekstremističke“ stranke. Kako ocijeniti situaciju u kojoj se samo nekoliko dana prije formiranja nove vlade donosi tako kontroverzna odluka o nadzoru najvažnije oporbene stranke, pita list svoje čitatelje.

Još oštrije ocjene dolaze iz lista Neue Zürcher Zeitung: Njemačka nije liberalna, već nesigurna demokracija. „Državni organi ondje ne vjeruju građanima. Ne vide sebe kao službenike suverena, već kao suverene.“ Teret dokaza ne leži, smatra NZZ, na AfD-u, već na Uredu za zaštitu ustava, protiv kojeg stranka sada s pravom vodi spor.

Politizirana tajna služba?

Njemačka unutarnja obavještajna služba i nova savezna vlada sada su pod višestrukim pritiskom: medijskim, političkim i pravosudnim. Klasifikacija AfD-a kao „potvrđeno desnoekstremističke stranke“ ponovno je rasplamsala raspravu o mogućoj zabrani stranke. Istodobno, djelovanje Ureda za zaštitu ustava budi sjećanja na druge sporne mjere protiv stranaka.

Dugo su pod nadzorom Ureda bili i mnogi zastupnici Ljevice, među njima bivša potpredsjednica Bundestaga Petra Pau i njezin nasljednik na toj funkciji Bodo Ramelow. Oboje su se uspješno obranili pred sudom od promatranja od strane tajne službe.

Ako bi i AfD uspio s tužbom koju je sada podnio, šteta za imidž bila bi još veća. Međutim, u sličnim slučajevima do sada stranka nije imala uspjeha.

U svibnju 2024. stranka je izgubila spor pred Višim upravnim sudom (OVG) u Münsteru protiv tadašnje klasifikacije kao „desnoekstremističkog sumnjivog slučaja“. Na toj presudi sada se temelji i novo postupanje Ureda, koji AfD klasificira kao „potvrđeno desnoekstremističku stranku“. No, bez obzira na pravosudne odluke, tema i dalje ostaje predmet političkog spora.