Umjetna inteligencija u borbi protiv nedostatka radne snage

„Pozdrav, ja sam Sara, kako vam mogu pomoći?“ – svakoga tko nazove poduzeće za grijanje Maria Schunka, dočekuje prijateljski glas. Ali na drugom kraju linije nije čovjek, već umjetna inteligencija. Postavlja pitanja, pruža informacije i savjetuje kupce – i zvuči iznenađujuće autentično. Može čak i kreirati ponude, poput onih za ugradnju nove toplinske pumpe.

„Većina ponuda bude između 20 i 23 sata“, objašnjava vlasnik tvrtke Schunk. A i umjetna inteligencija to može: raditi non-stop – čak i na praznike. Ovaj instalater iz Neuwieda na Rajni koristi umjetnu inteligenciju od 2021. godine, prije svega u planiranju i u uredu.

„Ako imate dobar tim, zajedno s umjetnom inteligencijom možete napraviti oko deset puta više“, kaže Schunk. Umjetna inteligencija radila je u pozadini godinu dana, učeći iz prikupljenih podataka. Sada može samostalno obavljati mnoge zadatke - samo ugradnja grijača ili toplinske pumpe još nije automatizirana. „Zanat će uvijek biti zanat“, kaže majstor. „Uvijek će nam trebati pravi ljudi", dodaje on.

Veliki interes za umjetnu inteligenciju među obrtnicima

Upravo zato obrtnici ne oklijevaju puno kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, objašnjava Christoph Krause iz Digitalnog centra za mala i srednje velika poduzeća pri Obrtničkoj komori Koblenz. Centar savjetuje obrtničke tvrtke o umjetnoj inteligenciji. Posljednjih godina interes za ovu temu znatno je povećan, posebno među manjim poduzećima. „Potencijal je ogroman“, kaže Krause.

Umjetna inteligencija već je sada sastavni dio uredskog rada u mnogim obrtničkim poduzećima - na primjer, kada je riječ o ponudama ili dokumentaciji za gradilište. Također može pomoći u komunikaciji na gradilištima: „Postoje programi u kojima možete govoriti, a umjetna inteligencija to točno prevodi na sve jezike koji se koriste na gradilištu.“ To, kaže on, štedi puno vremena. 

Umjetna inteligencija može pojednostaviti rad na gradilištima

Umjetna inteligencija će se nastaviti razvijati u budućnosti, kaže Krause. Roboti bi tada mogli dokumentirati gradilišta vozeći se okolo, fotografirajući, samostalno detektirajući napredak gradnje ili čak prateći sigurnosne standarde. Strojevi u obrtništvu također bi mogli postati lakši za upravljanje zahvaljujući umjetnoj inteligenciji.

„Doduše već sada mogu kupiti bilo koji stroj iz industrije. Ali često su toliko složeni da njima uopće ne mogu upravljati", kaže Krause. Ali umjetna inteligencija to mijenja. „Sada postoje strojevi, na primjer u stolariji, s kojima mogu razgovarati. Tada stroj komunicira sa mnom. Tako da praktički mogu staviti bilo koga ispred stroja", dodaje on.

To bi moglo pomoći u suzbijanju nedostatka kvalificiranih radnika. Prema procjenama Njemačke konfederacije kvalificiranih obrtnika, u cijeloj zemlji nedostaje oko 250.000 kvalificiranih radnika. Pekarska industrija je posebno teško pogođena. „Industrija je pod ogromnim pritiskom“, rekao je Krause. Visoki troškovi energije, kaže, također potiču potragu za novim rješenjima, posebno u ovom sektoru.

Pekarska industrija posebno često koristi umjetnu inteligenciju

To je slučaj i u pekari Marca Grünewalda. On vodi oko 30 pekara u Porajnju-Falačkoj u Njemačkoj. Umjetna inteligencija pomaže u izračunavanju potražnje u pekari. „Definitivno nam pomaže u planiranju proizvodnje“, kaže Grünewald. Je li neka druga pekara u susjedstvu zatvorena? Je li vani toplo ili hladno? Ima li neko gradilište u blizini? Umjetna inteligencija koristi sve te podatke kako bi izračunala koliko će se peciva vjerojatno prodati sljedeći dan.

„Sveukupno, moramo baciti oko pet do deset posto manje peciva", kaže glavni pekar. Posebno veliki lanci pekara sada se oslanjaju na umjetnu inteligenciju, potvrđuje Sindikat prehrambene, pivarske i ugostiteljske industrije (NGG). Autonomne poslovnice bez prodajnog osoblja već postoje, ali to neće biti široko rasprostranjeno. 

„Osobna prodaja ostat će ključna za pekarsku industriju kako bi se održala blizina kupcima“, kaže Tim Lubecki iz NGG-a. Sindikat mogući nadzor vidi kao potencijalnu prijetnju. Važno je da se digitalni podaci ne koriste za praćenje ponašanja ili učinka zaposlenika.

Umjetna inteligencija također može predstavljati rizik

Karen Joisten, profesorica etike na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Kaiserslauternu, provodi istraživanje o korištenju umjetne inteligencije. Ona vidi još jedan rizik: "Nikada ne smijemo u potpunosti prepustiti svoju kompetenciju umjetnoj inteligenciji", kaže. "Rezultati umjetne inteligencije moraju biti razumljivi", kaže ona.

Posebno u kvalificiranim obrtima postoji rizik da će se znanje izgubiti ako se umjetna inteligencija isključivo koristi. Stoga, kaže Joisten, svaku upotrebu treba pažljivo razmotriti: "Moramo u svakom kontekstu ponovno ispitati može li se upotreba umjetne inteligencije opravdati." U načelu, ona vjeruje da umjetna inteligencija ima puno smisla - ali bi voljela vidjeti širu društvenu raspravu o tome.

Zaposlenici moraju biti obučeni

Sindikat IG Metall zauzima slično stajalište. Umjetna inteligencija je prilika: omogućuje kvalificiranim radnicima da se usredotoče na stvarne obrte. Moraju postojati jasni propisi o tome što umjetna inteligencija radi u obrtništvu, a zaposlenici također moraju biti obučeni za korištenje umjetne inteligencije, kaže Helmut Dittke, koordinator za obrtnike u Izvršnom odboru IG Metall: "Umjetna inteligencija ne smije zamijeniti ljude, već im mora služiti."

Za inženjera grijanja Maria Schunka, umjetna inteligencija je već odavno dio svakodnevnog života. Ne samo u obrtništvu - on također koristi umjetnu inteligenciju za svoj marketinški rad, na primjer, za regrutiranje novih kvalificiranih radnika putem Instagrama. "Više ne možemo zamisliti život bez umjetne inteligencije", kaže Schunka.