U Srbiji pljušte optužbe "za rušenje ustavnog poretka"
4. srpnja 2025
Optužnica zbog „nasilnog rušenje ustavnog poretka“ posljednjih je mjeseci u Srbiji postala gotovo redovita osnova za uhićenja studenata i građanskih aktivista: u proteklih osam mjeseci najmanje je 20 osoba uhićeno pod tom optužbom. Najnoviji slučaj dogodio se dan nakon Vidovdanskog prosvjeda 28. lipnja, kada je uhićen student iz Novog Sada zbog navodnog „udruživanja radi počinjenja kaznenog djela protiv ustavnog poretka".
Uhićen je i beogradski student fizike Stefan Tomić koji se tereti za „pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka“. Prema navodima Višeg državnog odvjetništva, Tomić je u privatnoj WhatsApp-grupi podijelio fotografiju papira s rukom ispisanim planom za prosvjed na Vidovdan: „nasilni upad“ u državne institucije, zgradu Radiotelevizije Srbije, ali i u prostore privatnih medija poput Pinka i Informera.
Uhićen je četiri dana prije prosvjeda, a određena mu je mjera kućnog pritvora u trajanju od 30 dana. Osim njega, privedeno je i šest aktivista koji su se navodno sastali u hotelu u Kraljevu radi priprema za nasilni upad u institucije i redakcije medija.
Prisluškivani a onda i uhićeni
Slična situacija dogodila se i uoči velikog prosvjeda 15. ožujka. Tada je za isto kazneno djelo optuženo 12 osoba. Šest ih je trenutno u kućnom pritvoru, a ostalih šest nalazi se u inozemstvu. Privedeni su dan prije prosvjeda, temeljem prisluškivanog razgovora u prostorijama Pokreta slobodnih građana. Tereti ih se da su planirali „nasilnu promjenu ustavnog poretka", upadom u institucije, u prostore određenih medija te sukobom s policijom.
U pritvoru su proveli dva mjeseca. Među njima su bili i student i aktivist organizacije STAV Lazar Dinić, kao i nastavnica gimnazije Marija Vasić koja je nakon dva mjeseca pritvora stupila u štrajk glađu. Oboje su, nakon vala masovnih prosvjeda, pušteni da se brane sa slobode uz mjeru kućnog pritvora.
Nije Vučić Ustav!
Kazneno djelo „nasilnog rušenja ustavnog poretka“ propisano je člankom 309. Kaznenog zakonika Srbije: „Tko s ciljem ugrožavanja ustavnog uređenja ili sigurnosti Srbije poziva ili potiče na nasilnu promjenu ustavnog uređenja, svrgavanje najviših državnih tijela ili njihovih predstavnika, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.“
U slučajevima u kojima se nasilna promjena provodi uz pomoć iz inozemstva, kazna može iznositi i do osam godina zatvora.
To je djelo regulirano i samim Ustavom Srbije, koji u članku 5. navodi da je zabranjeno djelovanje političkih stranaka koje je usmjereno na nasilno rušenje ustavnog poretka.
Ipak, odvjetnik uhićenih 15. ožujka, Veljko Milić, za DW tvrdi kako niti jedan od njegovih branjenika nije pozivao na promjenu ustavnog poretka. Pojašnjava da bi takvo djelo, u pravnom smislu, značilo poziv na ukidanje parlamenta, institucije vlade ili na primjer uspostavu monarhije.
Po njegovim riječima, optužbe se koriste u druge svrhe: „Najveći je problem u tome što se kaznena djela protiv ustavnog poretka zloupotrebljavaju kako bi se ograničila sloboda izražavanja. U većini slučajeva ne postoje ni osnovni elementi pozivanja na promjenu ustavnog uređenja. Neki se terete za planiranje napada na Informer ili RTS – a to nisu ustavne kategorije, pa takvo ponašanje ne može predstavljati pokušaj nasilne promjene ustavnog poretka“, tvrdi Milić.
I litij je postao "ustav”
Optužbe za rušenje ustavnog poretka izrečene su i nakon prosvjeda protiv eksploatacije litija kad je policija u kolovozu 2024. uhitila četiri osobe pod sumnjom da su planirale izazvati nasilje i nerede na skupu u Beogradu.
Sličan obrazac ponovio se i u prosincu 2023., kada je tijekom prosvjeda nakon izbora uhićeno i kazneno gonjeno 38 osoba – najveći dio njih opet zbog optužbi za "pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka” i za nasilničko ponašanje na javnom skupu. Dio uhićenih priznao je krivnju kako bi izbjegao zatvorsku kaznu, dok su drugi pušteni u kućni pritvor. Prema pisanju medija, ti su predmeti i dalje „u ladici“, jer pravosuđe za njih nema konkretna rješenja.
U tome je i srž problema, smatra odvjetnik Milić. Po njemu, sporni nisu samo optžnice, nego njihovo sve šire tumačenje: „Zakon se može tumačiti nejednako prema počiniteljima, i upravo u tome vidim glavnu opasnost. Sam zakon, gledan izolirano, nije prijetnja. Opasnost je u načinu na koji ga državno odvjetništvo tumači."
Najustavnije što uopće može biti!
Odvjetnica Nevena First za DW naglašava kako se konkretno u slučaju studenta Stefana Tomića nikako ne može govoriti o nasilnom rušenju ustavnog poretka. Ona ističe da je studentski zahtjev za raspisivanje izbora zapravo poziv za ostvarivanje ustavom zajamčenih prava.
„Zahtjev za izbore jedno je od najlegitimnijih i najlegalnijih sredstava u demokratskom društvu – pravo koje pripada građanima, udrugama i političkim strankama, osobito ako se izražava mirnim putem i kroz ustavne mehanizme, kao što je ovdje bio slučaj. Zato se takvo ponašanje ne može kvalificirati kao pokušaj nasilne promjene ustavnog uređenja“, zaključuje First.