Turski rat protiv švedskog stola

Od bureka do juha, od tjestenine, humusa i raznih umaka do mesa i ribe, od lubenica do raznovrsnih deserata: tko je ikada ljetovao u Turskoj zna koliko raznolika može biti ponuda u sklopu jednog doručka, posebno u popularnim turističkim regijama.

Hoteli su svjesni koliko je ta raznolikost privlačna, pa svoje mrežne stranice ukrašavaju brojnim fotografijama restorana kako bi potencijalne goste uvjerili u kulinarske vještine svojih šefova kuhinje. Mnogi se zato odlučuju zaall-inclusive aranžmane, gdje se gotovo neprekidno nude jela za svaki ukus i dob. To je posebno privlačno za obitelji.

Istodobno, bufeti za mnoge goste postaju mala avantura: žele probati što više, pa pune tanjure više puta. Ipak, velik dio hrane na kraju završi u smeću.

Turske dnevne novine sada izvještavaju da se savjetnici predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana žele detaljnije pozabaviti bufetima u restoranima i hotelima. Kao članovi Vijeća za poljoprivredu i prehranu, u idućim mjesecima planiraju izraditi koncept za smanjenje bacanja hrane.

102 kilograma hrane po osobi bačeno

U Turskoj se godišnje baci oko 8,7 milijuna tona hrane. Ova brojka dolazi iz najnovijeg izvješća provladine „Zaklade za sprječavanje rasipanja” (TISVA), koja se oslanja na podatke UN-ove Agencije za zaštitu okoliša (UNEP). Prema TISVA-i, smanjenje otpada za samo dva posto bilo bi dovoljno da se 360.000 obitelji opskrbi osnovnim namirnicama tijekom cijele godine.

Posebno je uočljivo rasipanje u svakodnevnom životu: prosječna osoba u Turskoj godišnje baci 102 kilograma hrane – golema količina za zemlju koja se godinama suočava s ekonomskim problemima i visokom inflacijom. Za usporedbu: u Njemačkoj je to 78 kilograma po osobi, dok je svjetski prosjek 132 kilograma.

Ramazan Bingöl, član Vijeća za poljoprivredu i prehranu pri predsjedništvu, posebno kritizira sve popularniji koncept doručka poznat kao Serpme Kahvaltı. Svakom gostu servira se 15 do 20 zdjelica sa sirom, kobasicama, džemom, medom, kajmakom, maslacem i ukiseljenim povrćem. Uz to dolaze tave s krumpirićima, burekom, jajima i regionalnim specijalitetima. Stol brzo postane toliko pun da jedva ima mjesta za tanjur.

Razmatraju se novi koncepti doručka

Bingöl, koji je i predsjednik Udruge ugostiteljskih i turističkih objekata (TÜRES), oštro kritizira ovaj koncept. Po njegovu mišljenju, polovica posluženih jela završi u smeću, pa bi ponudu trebalo regulirati. U budućnosti bi svaki gost trebao imati mogućnost da sam sastavi svoj Serpme doručak od dostupnih proizvoda. „Dijabetičar ne može pojesti tri ili četiri zdjelice džema. Ipak, one se automatski poslužuju – i završe u smeću”, kaže Bingöl.

Također traži veću fleksibilnost u naplati u restoranima. Trenutno je obvezno plaćanje po osobi, pa se i količina hrane servira po toj logici. Troje ljudi moglo bi se zasititi doručkom za dvoje – i tako bi bilo znatno manje ostataka. Za Bingöla se ne radi samo o hrani, već i o sirovinama, energiji, radnom vremenu i šteti za okoliš. Zato je, kako naglašava, ovo pitanje stvar nacionalne sigurnosti.

All-inclusive hoteli pod lupom

All-inclusive bufeti u hotelima također će biti predmet ispitivanja. Bingöl smatra da bi hoteli trebali prijeći s velikih samoposlužnih bufeta na à-la-carte ponudu. Tako bi gosti sami birali što i koliko žele jesti. U all-inclusive restoranima, međutim, turisti često pomisle: „Vau, toliki izbor, moram probati sve.” Rezultat, kaže Bingöl: mnogo toga ostane na tanjuru i završi u smeću.

Unatoč planiranim ograničenjima hotelskih bufeta, vrijedi: najveći uzročnici bacanja hrane su, prema službenim podacima, privatna kućanstva širom svijeta. Ona uzrokuju oko 60 posto otpada. Preostalih 40 posto dolazi iz sektora usluga i maloprodaje. To vrijedi i za Tursku.

Koliko su obvezujući prijedlozi Erdoğanovih savjetnika?

Prema raznim izvješćima, savjetnici turskog predsjednika poput Bingöla žele svoje prijedloge za smanjenje bacanja hrane u iduća dva mjeseca pretočiti u nacrt koji će predstaviti predsjedniku Erdoğanu. Hoće li iz toga proizaći zakoni, još nije poznato. Sama najava tog plana već je izazvala pažnju u Rusiji i Njemačkoj, ne samo zato što većina turista u Turskoj dolazi upravo iz tih zemalja, kao i iz Velike Britanije.

Udruga ruskih turističkih agencija (ATOR) brzo je i jasno reagirala: radi se samo o prijedlozima Bingöla, člana savjetodavnog tijela bez konkretnih ovlasti. Hoteli su slobodni u kreiranju ponude za goste. ATOR također ukazuje na sukob interesa u Bingölovim izjavama: on je istodobno predsjednik Udruge ugostiteljskih objekata (TÜRES). Ugostiteljski objekti imaju manje gostiju, dok hoteli nude izdašne all-inclusive pakete. Osim toga, kako navodi ATOR, ministar turizma Mehmet Ersoy posjeduje nekoliko velikih i međunarodno poznatih hotela koji rade po ultra-all-inclusive sustavu. Bilo bi naivno vjerovati da bi on to ukinuo, dodaje ATOR.

Prema podacima iz predsjedničkog kabineta, prihod turističkog sektora u 2024. porastao je za 8,3 posto i iznosio više od 61 milijardu američkih dolara. S 9,6 milijuna, najveći broj međunarodnih posjetitelja činili su ljudi turskog podrijetla iz inozemstva. Slijedi 6,7 milijuna turista iz Rusije, 6,6 milijuna iz Njemačke i 4,4 milijuna iz Velike Britanije.