Turske sapunice: zabava i propaganda

Oko 60 žena, muškaraca i djece stoji ispred širokog mramornog stubišta hotela Pera Palace u Istanbulu, izgrađenog u secesijskom stilu, i promatra gotovo 130 godina staro električno dizalo u obliku kaveza koje upravo spušta goste. Hotelski portir pita grupu čekaju li na obilazak te doznaje da među njima ima i posjetitelja iz Španjolske. "Naravno, otkako se serija emitira, dolaze posjetitelji iz cijelog svijeta", kaže on. Mnogi dolaze kako bi vidjeli ovo raskošno mjesto snimanja i kako bi barem na trenutak uronili u povijest.
Serija o kojoj govori zove se "Ponoć u Pera Palaceu" i temelji se na istoimenoj knjizi američkog autora Charlesa Kinga. Od ožujka 2022. serija je dostupna diljem svijeta putem streaming platforme Netflix.
Priča počinje s novinarkom Esrom, koja želi napisati članak o hotelu otvorenom 1895. godine, a u kojem su boravile i međunarodno poznate osobe poput Agathe Christie, Alfreda Hitchcocka, Grete Garbo i Ernesta Hemingwaya.
Od hotelskog menadžera Ahmeta junakinja Esra saznaje tajnu: starim ključem sobe ovog raskošnog zdanja moguće je putovati kroz vrijeme. Esra putuje u 1919. godinu i postaje svjedokinjom međunarodne zavjere: britanski zapovjednik planira atentat na osnivača države Kemala Atatürka, koji se mora spriječiti pod svaku cijenu. Tako započinje povijesna avantura u starom europskom dijelu Istanbula.

Izvezene u više od 170 zemalja

Turske serije bilježe veliki međunarodni uspjeh od sredine 2000-ih. Prema Udruzi turskih izvoznika usluga, godišnje se prodaju u 170 zemalja. Prema nekim procjenama ove produkcije su 2023. godine ostvarile prihod od oko 600 milijuna dolara. Očekuje se da će 2024. godine prijeći prag od milijardu dolara. Prema riječima turskog ministra trgovine Ömera Bolata, turske serije istovremeno prati 800 milijuna gledatelja diljem svijeta.
Put do uspjeha započeo je dramama poput "Srebrna", "1001 noć", "Ezel", "Veličanstveno stoljeće" i "Crna ljubav". Prvi kupci bili su Kazahstan i Azerbajdžan, a ubrzo su slijedile arapske zemlje, Latinska Amerika, balkanske države, Rusija i Europa.
Analitička tvrtka Parrot Analytics prati globalni razvoj industrije zabave. Prema njihovim podacima, potražnja za turskim serijama porasla je za 184 posto između 2000. i 2023. godine.

Ljubavne drame i društvena kritika

Prema turskom Vijeću za nadzor medija RTÜK, u Turskoj se svakodnevno prosječno četiri sata gleda televizija i to najviše serije u udarnim terminima. Više od 70 posto svih kućanstava ima pretplatu na streaming usluge.
Ponuda je velika: od ljubavnih priča i komedija do povijesnih i društvenih drama. No: što su serije otvorenije i kritičnije, to češće dolaze na udar turskog pravosuđa.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne skriva da ne cijeni ove serije. Politolog Hakki Tas s hamburškog Leibniz instituta za globalne i regionalne studije (GIGA) podsjeća da je Erdogan ove produkcije čak nazvao prijetnjom nacionalnoj sigurnosti i optužio ih za islamofobiju. Nakon toga su ponovno uvedene kazne.
Prije godinu dana DW je izvijestio o zabrani emitiranja i novčanoj kazni za seriju "Crveni pupoljci", koja tematizira duboke podjele između sekularnih i religijskih skupina. Nakon uspješnog početka krajem 2023. godine, pristaše bliske vladi žestoko su se pobunile protiv serije, tvrdeći da "Crveni pupoljci" vrijeđaju vjerske osjećaje. Emiter je kažnjen dvotjednom zabranom emitiranja i novčanom kaznom od 275.000 eura.
U posljednje vrijeme turske vlasti obraćaju pozornost i na umjetničke agencije. Protiv njih dvadesetak pokrenute su istrage zbog navodnih dogovora i kršenja zakona o kartelima.

Više od biznisa

Turska vlada gaji dvojaki odnos prema serijama: ona ih istodobno koristi i kao platformu za propagandu, kroz koju nastoji utjecati na javno mnijenje i širiti svoje ideološke stavove.
Dok su privatne produkcije sve češće pod pritiskom, država masovno ulaže u vlastite serije. Državna televizija TRT svake godine naručuje brojne serije koje prezentiraju povijest i "vrijednosti turske nacije" iz islamističko-konzervativne perspektive. Jedan od primjera je "Uskrsnuće Ertugrula": serija koja prikazuje život drevnog turskog plemenskog vođe Ertugrula u 13. stoljeću.
Osim toga, državne produkcije koriste se i za difamaciju kritičara ili njihovo prikazivanje u negativnom svjetlu. Istaknuti primjer je TRT-ova produkcija "Metamorfoza", u kojoj je poduzetnik i aktivist za ljudska prava Osman Kavala, koji je već osam godina u zatvoru, prikazan kao neprijatelj države.

Što vlada namjerava

Politolog Tas  smatra da turska vlada pokušava nametnuti društvu stil života prema viziji AKP-a, stranke predsjednika Erdogana. Serije koje odstupaju od ove norme suočavaju se s mjerama, kaznama i pritiscima kako bi ih se ušutkalo. Serije su posljednjih godina postale svojevrsni ventil za društvenu kritiku. Poruke su skrivene u likovima i radnji. Od uspjeha oporbe na lokalnim izborima prije godinu dana ovaj trend postaje sve izraženiji, zaključuje Tas.

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika