Turska: Diyanet smije cenzurirati prijevode Kurana

Diyanet je jedna od najutjecajnijih vladinih institucija u Turskoj. Prema vlastitim informacijama, zapošljava više 140.000 ljudi i nudi svoje vjerske usluge u više od 100 zemalja širom svijeta. Osnovana 1924. godine, agencija je od 2018. godine izravno podređena islamsko-konzervativnom predsjedniku Erdoganu. Njezin godišnji budžet od približno tri milijarde eura čak premašuje budžete nekoliko ministarstava, uključujući tursko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Diyanet upravlja s 90.000 džamija širom zemlje, organizira godišnja hodočašća, koordinira ritualno klanje za Kurban-bajram te organizira tečajeve Kurana i kulturne događaje. Također obučava imame i šalje ih da podučavaju u zemlji i inozemstvu. Njegova zaklada aktivna je u 150 zemalja i doseže milijune ljudi putem obrazovnih programa i stipendija, od Dalekog istoka do Latinske Amerike.

Diyanet dobio ovlasti za tumačenje prijevoda Kurana

Posljednjih godina ovlasti Diyaneta kontinuirano su se proširivale. Sada mu je dodijeljena i ovlast za tumačenje prijevoda Kurana. Nedavno donesen zakon ovlastio ga je za ispitivanje prijevoda. Ako "nisu u skladu s osnovnim karakteristikama islama", mogu biti zabranjeni.

"Problematični primjerci" koji su već objavljeni mogu biti oduzeti i uništeni. To se odnosi i na digitalni sadržaj poput tekstova, audio i video snimaka na internetu.

Predsjednik Erdogan je prethodno dekretom dodijelio Diyanetu ovu ovlast, što je dovelo do toga da su neki prijevodi klasificirani kao "neistiniti".

Međutim, to nije podržao Ustavni sud. Novim zakonom ta je ovlast sada pravno utemeljena i stoga više nije neustavna. 

Kritičari: "Proglašenje bankrota turske države"

Teolozi, koji kritiziraju vladu, govore o cenzuri i o "islamu koji diktira država" koja, kako tvrde, ugrožava vjersku slobodu.

Za poznatog teologa prof. dr. Sönmeza Kutlua, ovaj korak predstavlja proglašenje državnog bankrota. Po njegovom mišljenju, zemlja s više od 100.000 zaposlenika Diyaneta i više od 100 teoloških fakulteta trebala bi moći zaštititi Kuran od takozvanih problematičnih prijevoda ne zabranama, već intelektualnim i znanstvenim metodama.

On također upozorava da bi publikacije koje sadrže prevedene kuranske stihove koji navodno "proturječe temeljnim karakteristikama islama" također mogle dovesti do istraga i kaznenih progona.

Teolog Ihsan Eliacik smatra da je novi autoritet Diyaneta temeljno kršenje islama. „U islamu“, kaže on, „nijedna institucija ne smije stajati između ljudi i Alaha. Pa ipak, Diyanetova revizija Kurana radi 'istinitosti' čini upravo to.“

Eliacikov prijevod Kurana Diyanet je prethodno klasificirao kao problematičan i zabranio ga. On je potom tužio na Ustavnom sudu i dobio tužbu. S novim zakonom to više nije moguće.

Eliacik, Kutlu i drugi teolozi koji kritiziraju vladu više su puta bili meta kampanja provladinih bratstava i islamističkih redova posljednjih godina, s ciljem njihovog diskreditiranja.

Rastući utjecaj religioznih redova u Turskoj

Ömer Özsoy, profesor teologije na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu na Majni, sumnja da novi zakon odražava rastući utjecaj upravo tih zajednica na vladu. „Ovi krugovi već desetljeće se otvoreno protive znanstvenoj, kritičkoj i pluralističkoj teologiji na islamskim teološkim fakultetima u Turskoj“, kaže Özsoy. On kaže da već neko vrijeme promatra kako one provode „sustavne kampanje protiv istaknutih teologa".

Özsoy strahuje da bi novi zakon mogao biti široko primjenjivan ​​u „represivnom i politički motiviranom tumačenju“. „Kolege prevoditelji izvještavaju da se Diyanet već pripremio zaplijeniti ukupno dvanaest prijevoda, uključujući one Mustafe Öztürka i Edipa Yüksela“, dodaje on. 

Uloga u prijevodu Kurana

Kuran, sveta knjiga muslimana, napisan je na arapskom jeziku. Prijevodi su ključni kako bi tekstovi bili dostupni milijunima ljudi. Međutim, oni također uključuju tumačenja, posebno kada su u pitanju dvosmislene riječi ili odlomci. To čini temu vrlo osjetljivom.

Važnost prijevoda Kurana u zemljama koje ne govore arapski jezik poput Turske porasla je posljednjih godina. U prošlosti, objašnjava profesor teologije Özsoy, "proučavanje Kurana bila je odgovornost vjerskih učenjaka." Međutim, ovaj teolog kaže da su stvari danas drugačije: "Danas laici čitaju Kuran izravno i samostalno ga tumače." Prema njegovim riječima, to je zbog individualizacije, kritičkog mišljenja i pojave raznih pokreta i struja.

Prema Özsoyovim riječima, broj prijevoda Kurana na turski jezik povećan je posljednjih desetljeća. Mnogim prevoditeljima, kaže on, nedostaju potrebne stručne kvalifikacije. On također kaže da se o ovom problemu široko raspravlja u profesionalnom svijetu, a postoji i opsežna akademska literatura o toj temi.

Na Erdoganovo razočaranje: sve veći broj nevjernika u Turskoj

Religija je sve više u središtu društvenog diskursa u Turskoj. Mladi ljudi, posebno, čitaju sveta pisma i raspravljaju o islamu, propitujući mnoge njegove teorije, što zabrinjava vladu. Predsjednik Erdogan već dugo naglašava svoju želju da odgoji "pobožnu generaciju".

Međutim, nedavne studije instituta za ispitivanje javnog mnijenja Konda pokazuju suprotno: udio ljudi koji sebe opisuju kao religiozne opao je s 55 posto u 2018. na 46 posto danas, dok je udio ateista ili nevjernika u istom razdoblju porastao s dva na osam posto.