Trumpovo telefoniranje s Putinom - Kako reagira Ukrajina?

Telefonski razgovor između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog čelnika Vladimira Putina otkriva radikalnu promjenu u stavu Washingtona. Od početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu nije bilo izravne komunikacije s Moskvom. Trump je izjavio da se nada sastanku s Putinom u Saudijskoj Arabiji na "mirovnim pregovorima" o Ukrajini. Međutim, nije spomenuo sudjelovanje Kijeva na tom sastanku.

Osim toga, Trumpov ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da se Ukrajina mora pripremiti na ustupanje teritorija Rusiji radi postizanja mira. Članstvo Ukrajine u NATO-u, kao dio mirovnog sporazuma, nije opcija za SAD.

Izjave vlade i oporbe

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je da Kijev neće prihvatiti nikakve sporazume bez sudjelovanja Ukrajine. "Ne smijemo dopustiti da sve ide prema Putinovom planu. On želi bilateralne pregovore sa SAD-om", rekao je Zelenskij, pozivajući Europu da sjedne za pregovarački stol kako bi se zaustavio ruski agresorski rat protiv Ukrajine.

Zelenskij je rekao da ne smatra prioritetom to što je Trump razgovarao s Putinom prije nego s njim: "Ne vidim u tome postavljanje prioriteta, iako to, naravno, nije baš ugodno."

Istodobno, zastupnica Iryna Heraščenko iz oporbene stranke "Europska solidarnost", na čijem je čelu bivši predsjednik Petro Porošenko, kritizirala je Zelenskog na društvenim mrežama: "Željela bih da se predsjednik u ovako teškim vremenima za Ukrajinu ugleda na europske partnere, koji su zajedničkom izjavom zatražili sudjelovanje Europe u budućim pregovorima." Heraščenko također strahuje da smo "svjedoci kršenja temeljnog načela 'Ništa o Ukrajini bez Ukrajine'."

"Preuranjeno za apokaliptične zaključke"

Sugovornici DW-a, međutim, u Trumpovom razgovoru s Putinom ne vide "izdaju" Ukrajine, kako to neki političari i mediji sugeriraju. "Ne dijelim mišljenje da SAD planira pregovarati s Rusijom bez Ukrajine. Da je tako, Trump ne bi odmah nakon Putina nazvao Zelenskog. Činjenica da ga je informirao o sljedećim koracima znači da Ukrajina ostaje u igri", rekao je Volodimir Fesenko, direktor Centra za politička istraživanja "Penta" u Kijevu.

Istodobno, Fesenko strahuje da bi Trump mogao ipak prvenstveno pregovarati s Rusijom: "Putin će pokušati izvršiti pritisak na Trumpa tijekom sastanka u Saudijskoj Arabiji i prisiliti SAD da pritisne Zelenskog. No, SAD zasad i dalje inzistiraju na sudjelovanju Ukrajine u pregovorima. Zato je prerano donositi apokaliptične zaključke."

Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin vjeruje da će Putin u pregovorima s Trumpom pokušati ograničiti ukrajinski suverenitet. Smatra da je Trumpu trebao razgovor s Putinom kako bi neformalne kontakte svoje administracije s Kremljom podigao na službenu razinu: "Zato su izjave za medije bile usklađene", rekao je Klimkin za DW.

Je li Trump već izgubio sve adute?

"Izgleda kao da je Trump pod Putinovom hipnozom. Kako je mogao, čak i prije početka razgovora, odustati od ključnih pozicija koje bi trebale biti dio pregovaračke strategije? Mislim na stavove o ulasku Ukrajine u NATO i vraćanju okupiranih teritorija", rekao je za DW Oleksij Melnjik iz kijevskog istraživačkog centra Razumkov.

Melnjik smatra da je Trump trebao podsjetiti na temeljna načela međunarodnih odnosa i Povelju UN-a: "Bez ikakvih pregovora Trump je odbacio karte koje je trebao postupno stavljati na stol. Pitanje je sada: na kakve je ustupke još spreman? Ako je voljan odreći se prava Ukrajine na teritorijalnu cjelovitost i na neovisnu vanjsku politiku, što uopće može tražiti od Putina?" upozorava stručnjak, naglašavajući da Putin zasad ne pokazuje nikakvu spremnost na kompromis.

Pavlo Klimkin, s druge strane, uvjeren je da Trump još uvijek nije "ispucao sve karte" te da tek stvara okvir za početak službenih pregovora. "Tko će sudjelovati na tim pregovorima? Hoće li se koristiti metoda mrkve i batine? To nitko sada ne može reći, jer to ovisi o mnogim čimbenicima poznatima samo onima koji pregovaraju. Ne bih špekulirao o tome je li Trump već sada odustao od nekih pozicija", kaže bivši ministar. Ako Trump želi brzo primirje, a potom pregovore o trajnom rješenju, to bi mogla biti njegova taktika.

"Europa mora nastupiti jedinstveno"

Stručnjaci s kojima je DW razgovarao naglašavaju da Europa mora nastupiti jedinstveno u ovoj situaciji. "Neke europske zemlje jasno daju do znanja da stav Trumpove administracije nije u potpunosti prihvatljiv. Ako naši partneri uspiju postići zajednički stav, tada možemo pokušati uvjeriti Trumpa, a Putin vjerojatno neće dobiti ono što očekuje", smatra Oleksij Melnyk iz Centra Razumkov.

I Pavlo Klimkin zalaže se za jedinstvenu poziciju Europe. "Ne trebamo biti samo prisutni za pregovaračkim stolom, već moramo zauzeti proaktivan stav, osobito prema Trumpovoj administraciji, te jasno reći što je moguće, a što nije. Proaktivna pozicija mora biti potkrijepljena konkretnim mjerama i resursima", poručuje Klimkin.

Putin će, kako smatra Klimkin, zahtijevati priznanje aneksije okupiranih ukrajinskih teritorija, ako ne pravno, onda barem politički. "Tražit će ograničenje ukrajinskih vojnih kapaciteta, zabranu stacioniranja zapadnog oružja i trupa u Ukrajini, ograničenje europskih i NATO ambicija Ukrajine te izmjenu ukrajinskog ustava kako bi ruski postao službeni jezik i kako bi zemlja postala federacija", zaključuje Klimkin.