Tko plaća za njemačku sigurnost?
4. veljače 2025
Vojni stručnjaci upozoravaju da bi Njemačka u slučaju napada imala samo nekoliko dana da se obrani. Desetljeća štednje ostavila su jasne tragove u Bundeswehru. Ne čudi stoga što je proračun za obranu postao pitanje izborne kampanje. Koliko je novca potrebno za održavanje dobro opremljene vojske? A otkud taj novac, s obzirom na milijarde eura manjka u proračunu, treba stići?
Kancelar Olaf Scholz (SPD) zasluge za to da Bundeswehr polako staje na noge pripisuje svojoj politici. Odmah nakon ruskog napada na Ukrajinu u veljači 2022., osigurao je dodatnih 100 milijardi eura za vojsku, iz posebnog fonda financiranog iz zaduženja.
SPD ne želi rezati izdatke za socijalna izdavanja
"Budući da je jedan socijaldemokrat ponovno postao savezni ministar odbrane, a socijaldemokrat je i savezni kancelar, Bundeswehru je ponovno bolje", rekao je Scholz svojim političkim protivnicima u Bundestagu početkom prosinca. Kao kandidat za kancelara, Scholz ponovno vodi svoju stranku u predizbornu kampanju nakon što se njegova semaforska vlada sastavljena od socijaldemokrata, Zelenih i FDP-a raspala – također zbog spora oko javnih financija.
Prema Scholzu, posebni fond je bio "veliki udar". I smjer koji želi nastaviti: tijekom predizborne kampanje obećao je daljnja ulaganja u vojsku. Budući da to rade i druge stranke, on govori svoje: to neće ići nauštrb socijalnih davanja.
On je rekao da građanke i građane nikada neće dovesti pred izbor: "Ili dajemo novac oružanim snagama ili imamo sigurne mirovine", ističe SPD-ov kandidat za kancelara. Kako bi se financirali svi rashodi, Scholz predlaže reformu kočnice duga koja je ugrađena u ustav. Ona ograničava sposobnost vlade da podigne nove kredite.
Koliko će novca biti potrebno Bundeswehru u narednim godinama? U 2024. godini redoviti proračun za obranu iznosio je gotovo 52 milijarde eura. Osim toga, oko 20 milijardi eura stiglo je iz posebnog fonda. Savezna vlada je ovim dvjema stavkama dodala daljnje izdatke, poput vojne pomoći Ukrajini. Sveukupno je na kraju prijavila 90,6 milijardi eura NATO-u – i tako postigla važan cilj: zahtjev da se na obranu potroši najmanje dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prethodnih godina Njemačka je redovito promašivala ovaj cilj.
Posebni fond bit će prazan 2027. godine
Olaf Scholz voli isticati da je Njemačka konačno ušla u klub "platiša od dva posto" kao uspjeh njegovog kancelarskog mandata. No bit će teško održati ovu razinu ako je jednokratni posebni fond od 100 milijardi eura prazan.
Prema riječima saveznog ministra obrane Borisa Pistoriusa (SPD), sva sredstva posebnog fonda bit će ugovorno vezana tijekom tekuće godine. Novac će zatim biti utrošen najkasnije do kraja 2027. godine – na F-35A nevidljive borbene zrakoplove, jurišne helikoptere, oklopne transportere, pomorske patrolne zrakoplove, fregate i proturaketne sustave Patriot, odnosno na brojne skupe sustave naoružanja.
Potreba je velika, pogotovo zato što je Bundeswehr isporučio puno materijala u Ukrajinu. S oružjem koje je naručio, Pistorius želi ponovno njemačku vojsku učiniti "ratno sposobnom" – i tako spriječiti Rusiju da napadne teritorij NATO-a.
Hoće li budžet za obranu biti 80 milijardi?
Što će se dogoditi nakon što se potroši poseban fond, ostaje nejasno prije prijevremenih saveznih izbora 23. veljače. Zbog pada vlade još nije donesen proračun za 2025. godinu. Za Bundeswehr je namijenjeno 53,25 milijardi, oko 1,2 milijarde eura više nego 2024. Pistorius je tražio znatno više, ali nije uspio u tome.
Kako bi srednjoročno nastavio ostvarivati cilj od dva posto, Bundeswehr bi trebao 28 do 30 milijardi eura više – godišnje.
Kancelarski kandidat CDU-a Friedrich Merz obećava da će on dobiti taj novac. U budućnosti će za Bundeswehr biti potrebno "najmanje 80 milijardi eura godišnje", naglasio je Merz u prosincu tijekom Savezne akademije za sigurnosnu politiku u Berlinu. "Ovu deltu ćemo morati zatvoriti najkasnije do 2027. godine. To će biti veliki napor, a to se ne može bez novih prioriteta u proračunu."
CDU želi preraspodjelu proračuna
Za Merza to, međutim, ne znači financiranje potrebnih milijardi kroz nova zaduženja. “Držimo se dužničke kočnice određene u Ustavu”, stoji u izbornom programu konzervativnih stranaka CDU-a i CSU-a. Umjesto toga, Merz predlaže preraspodjelu proračuna u korist Bundeswehra. "Ovo bi trebalo biti izvedivo s nacionalnim proračunom od više od 1000 milijardi eura."
Nadalje, demokršćani "cilj NATO-a od dva posto shvaćaju kao donju, a ne gornju granicu", naglašava Merz. Teško da itko u Njemačkoj dijeli stav američkog predsjednika Donalda Trumpa da svaka članica NATO-a mora trošiti pet posto svog ekonomskog učinka na obranu. Ali u ovoj kratkoj predizbornoj kampanji, u kojoj Bundeswehr igra veću ulogu nego inače, političari se međusobno nadmašuju svojim zahtjevima za većim izdvajanjima za obranu.
Ministar gospodarstva Robert Habeck, kandidat stranke Zelenih za kancelara, smatra da je u sljedećih nekoliko godina potrebno potrošiti oko tri i pol posto ekonomskog učinka na obranu. No, to se ne može financirati iz tekućeg proračuna, nego "srednjoročno i kroz veće zaduživanje", stoji u predizbornom programu Zelenih.
Je li drugi posebni fond rješenje?
Također se uvijek iznova raspravlja o drugom posebnom fondu za Bundeswehr. Ministar obrane nije jedan od pobornika te ideje. “Bilo bi mi važno da se to više ne radi u obliku posebnog fonda, jer poseban fond nikada ne može odražavati rastuće operativne troškove za nove nabavke”, naglašava Pistorius. To uključuje troškove goriva, rezervnih dijelova, održavanja i osoblja koje nabavka novih sustava naoružanja redovito podrazumijeva.
Tijekom Hladnog rata bilo je samorazumljivo da Savezna Republika Njemačka troši relativno velike količine novca na obranu. U prosjeku je tri posto bruto društvenog proizvoda odlazilo na tenkove, borbene zrakoplove i gustu mrežu vojarni.
Godine 1963. izdvajanja za obranu iznosila su 4,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Takve vrijednosti čine se nedostižnima s obzirom na trenutnu proračunsku situaciju. Međutim, jedno je sigurno: tko god pobijedi na izborima, financiranje Bundeswehra bit će jedna od spornih točaka u koalicijskim pregovorima.