Suđenje teroristi iz Solingena - i politici migracija

Napad na gradsku proslavu u Solingenu dobiva sudski epilog pred Višim pokrajinskim sudom u Düsseldorfu: savezno državno odvjetništvo tereti Sirijca Issu Al H. za trostruko ubojstvo, deset pokušaja ubojstva te članstvo u terorističkoj organizaciji "Islamska država" (IS). Za glavni postupak, koji počinje ovog utorka 27. svibnja i trajat će do 24. rujna, zakazana su 22 raspravna dana.

Proces je i političko pitanje: simbolizira izazove u suočavanju s islamistički motiviranim nasiljem, ali istovremeno otvara i temeljna pitanja njemačke politike azila i migracija, a očito je bilo i propusta u unutarnjoj sigurnosti.

Što se dogodilo u Solingenu?

Navečer 23. kolovoza 2024. jedan je muškarac napao posjetitelje proslave 650. obljetnice Solingena. Neposredno ispred pozornice nasumce, ali ciljano, zadao je ubode u vrat osobama oko sebe. Troje ih je smrtno stradalo, a deset je osoba ranjeno, neke i po život opasno. Optuženi Issa Al H. uhićen je dan nakon napada, nakon što se sam predao policiji.

Napad je izazvao zgražanje diljem Njemačke. „Ovaj je napad trebao širiti teror“, rekao je predsjednik vlade pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije Hendrik Wüst iz konzervativnog CDU-a.

Što se zna o optuženom?

Sirijac, tada star 26 godina, ušao je u Njemačku u prosincu 2022. kao tražitelj azila preko Bugarske i tzv. Balkanske rute. Isprva je bio smješten u nužnom prihvatilištu u Paderbornu, a zatim u Solingenu. U azilnom je postupku, prema medijskim izvješćima, naveo da je napustio Siriju kako bi izbjegao novačenje u vojsku – posebice jer nije htio ratovati protiv kurdskih milicija.

Iako je trebao biti vraćen u Bugarsku deportacija nije uspjela. Prije napada, njemačke sigurnosne službe nisu ga tretirale kao islamista.

Zašto je Issa Al H. uopće ostao u Njemačkoj?

Planirana deportacija 2023. godine nije uspjela zbog propusta nadležnih tijela i organizacijskih prepreka. Al H. je u prosincu 2022. bio registriran u Bugarskoj. Prema Dublinskoj uredbi EU-a, za njegov zahtjev za azil trebala je biti odgovorna Bugarska. Njemačka je zatražila preuzimanje, Bugarska je pristala, ali nije poštovan rok od šest mjeseci za transfer: kad je 5. lipnja 2023. trebao biti deportiran, nije ga bilo u smještaju u Paderbornu. Ubrzo se vratio, ali vodstvo doma nije obavijestilo nadležni ured za strance. Također, nije bio organiziran novi let za deportaciju. Nakon isteka roka, Njemačka je prema Dublinskoj uredbi postala nadležna za njegov azilni postupak.

Ima li i drugih neuspjelih deportacija?

Logističke su poteškoće dodatno otežavale povratak u Bugarsku. Transferi su se mogli provoditi samo određenim danima u tjednu i u točno određenim terminima redovnih letova za Sofiju. Zbog toga se u čitavoj Njemačkoj tjedno provodilo tek desetak deportacija u Bugarsku.

Ovaj slučaj ponovno skreće pozornost na problem „neuspjelih deportacija“. Mnogi odbijeni tražitelji azila ne mogu se vratiti zbog pravnih ili praktičnih razloga – primjerice, ako matične zemlje ne izdaju putne isprave ili nema sporazuma o povratu. Njemačka je jedna od zemalja EU-a s relativno velikim brojem osoba koje su obvezne napustiti zemlju, ali su i dalje u njoj: prema podacima njemačkog ureda za migraciju BAMF, više od 250.000 osoba (stanje 2024.), od čega je otprilike polovica već godinama u zemlji.

Je li to bio islamistički teror?

Njemački državni odvjetnik optužuje Al H.-a da je pristaša „Islamske države“ te da se iz tog uvjerenja odlučio izvesti napad na, po njemu, „nevjernike“. Žrtve je, prema optužnici, doživljavao kao predstavnike zapadnog društva koje odbacuje, a na njima je želio osvetiti vojne akcije zapadnih država protiv IS-a.

Navodi se da je u kolovozu 2024. putem jedne aplikacije za poruke stupio u kontakt s pripadnicima islamističko-fundamentalističke terorističke organizacije. Oni su mu navodno obećali da će IS preuzeti odgovornost za napad i iskoristiti ga za propagandu. Nakon napada, IS je objavio da je napad izveo jedan njihov „vojnik“.

Koje su bile političke posljedice napada?

Taj je teroristički čin dodatno zaoštrio ionako žestoke rasprave o azilu i migraciji te obilježio predizbornu kampanju izbora za Bundestag. Posebno je stranka Alternativa za Njemačku (AfD), čiji su dijelovi ekstremno desni, iskoristila krvavi napad za svoju antimigrantsku retoriku.

Istraživači ekstremizma upozorili su na opasnost instrumentalizacije napada i porast netrpeljivosti prema muslimanima. Andreas Zick sa Sveučilišta Bielefeld izjavio je za Protestantsku novinsku agenciju: „Ono što ne trebamo jest jačanje stereotipa, predrasuda, rasizma, sumnjičenja i mržnje prema ljudima s migrantskom pozadinom. Upravo to je cilj terora – uzdrmati društvo, bez obzira na političke posljedice.“

Što je učinila tadašnja vlada kancelara Scholza?

Kancelar Olaf Scholz tada je govorio o „strašnom zločinu“. Naglasio je da treba djelovati „punom snagom zakona“. Nekoliko tjedana kasnije, vladajuća „semafor-koalicija“ (socijaldemokrati, zeleni i liberali) dogovorila je sigurnosni paket koji uključuje brže deportacije, pojačani nadzor opasnih osoba i više mjesta u pritvorima za deportaciju. Također je pooštren zakon o oružju kako bi se otežalo nošenje noževa i drugih opasnih predmeta.

Što čini nova vlada kancelara Merza?

Nakon promjene vlasti početkom svibnja 2025., crveno-crna koalicija CDU/CSU i SPD pod kancelarom Friedrichom Merzom pooštrila je azilnu politiku: faktički je uvedena zabrana ulaska za migrante bez valjanih dokumenata, proširena je mogućnost pritvora za deportaciju te su pojačane granične kontrole kako bi se smanjila neregularna migracija.

U svom prvom govoru u Bundestagu, kancelar Merz branio je stroži kurs i istaknuo nužnost mjera za zaštitu unutarnje sigurnosti. Zeleni su vladi predbacili manjak koordinacije s europskim partnerima, dok je AfD kritizirao mjere kao nedovoljno oštre.

Što Njemačka čini protiv islamističkog terora?

Njemačka koristi sve instrumente pravne države za progon islamistički motiviranih kaznenih djela. Za posebno teške slučajeve poput planiranih ili izvršenih terorističkih napada nadležni su tzv. senati za zaštitu države pri višim pokrajinskim sudovima. Te specijalizirane jedinice bave se isključivo politički ili ideološki motiviranim kaznenim djelima te usko surađuju s njemačkim Saveznim kriminalističkim uredom (BKA) i Službom za zaštitu ustavnog poretka kako bi identificirali počinitelje, razotkrili mreže i kazneno ih gonili.

Ključna mjera u prevenciji opasnosti je praćenje tzv. opasnih osoba – onih za koje sigurnosne službe vjeruju da bi mogle počiniti teška kaznena djela protiv države, iako još nisu prekršile zakon. Policija i obavještajne službe vode zajedničke baze podataka i oslanjaju se na preventivni nadzor.

Zašto se "opasne osobe" ne spriječe na vrijeme?

Iako ih se može nadzirati i ograničiti im kretanje, bez konkretnog kaznenog djela njemačko pravo ne dopušta dugotrajni preventivni pritvor. Uz to, potpuno i cjelodnevno praćenje svih osumnjičenih nije izvedivo zbog nedostatka osoblja – upravo je to, prema BKA, jedna od najvećih prepreka u sprječavanju napada. Prema podacima iz 2024., u Njemačkoj se oko 590 osoba vodilo kao moguća islamistička prijetnja.