Sumit NATO-a: golemi zahtjevi i za Njemačku
22. lipnja 2025
Već uoči NATO-ova sastanka na vrhu u Den Haagu koji počinje ove srijede (25.6.) uoči 80. obljetnice osnutka, jasno je da će visoko postavljeni ciljevi i od Njemačke tražiti mnogo. Iako je njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) najavio da će staviti na raspolaganje sva potrebna sredstva kako bi Bundeswehr postao konvencionalno najjača vojska Europe, novi NATO-ciljevi idu još dalje: plan je da članice Saveza izdvajaju pet posto svog BDP-a za obranu. Do sada je cilj bio dva posto – upravo toliko Njemačka trenutno ulaže.
Predsjednik SAD-a Donald Trump prvi je iznio ideju o povećanju na pet posto i to kao zahtjev prema europskim saveznicima. Ako ne počnu plaćati više, upozorio je, Amerika im neće pružiti zaštitu. I doista, 2024. godine dvije trećine svih NATO-izdataka za obranu su činile one SAD.
3,5 + 1,5 bi nekako išlo
Mnoge europske države skeptične su prema Trumpovom zahtjevu: pet posto smatraju pretjerano visokim. Neke nisu ni na dva posto. Ipak, nekoliko dana prije summita glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izvijestio je da će cijeli Savez do 2025. dostići cilj od dva posto.
No to je tek međukorak. U Den Haagu bi pet posto BDP-a trebalo postati nova smjernica. Njemačka vlada podupire Rutteovu formulu: 3,5 posto BDP-a za vojsku, 1,5 posto za infrastrukturu koja može biti važna za obranu – poput pruga, mostova ili luka. Do 2032. trebalo bi se dosegnuti ukupno pet posto.
Za Njemačku bi to značilo gigantske izdatke – procijenjeno oko 225 milijardi eura godišnje, dok je cijeli savezni proračun lani iznosio 476 milijardi. Iako Merz tvrdi da su vojne sposobnosti važnije od postotaka, s tim se ne slažu svi u vladajućoj koaliciji. Lijevo krilo SPD-a piše u svom manifestu da je vezanje obrambenih izdataka uz BDP iracionalno i sigurnosno neutemeljeno. Kritika dolazi i iz oporbe.
Ne za Amerikance nego za nas
No stručnjaci za obranu ističu da su ulaganja nužna, osobito s obzirom na prijetnju iz Rusije. "Nije riječ o udovoljavanju Amerikancima, niti o punjenju blagajna vojne industrije, već o njemačkom nacionalnom interesu", kaže Aylin Matlé iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP). Ipak, priznaje da je pet posto summa ludens – golema svota.
Na summitu će se raspravljati i o vojnim kapacitetima. Potrebno je više trupa u Europi – i kao signal Rusiji, i zbog Trumpove najave da bi mogao smanjiti američku vojnu prisutnost u Europi.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) izjavio je početkom lipnja da će Bundeswehru trebati još 50.000 do 60.000 vojnika. Na sastanku ministara obrane NATO-a već su dogovoreni novi ciljevi, ali detalji su tajni. Pistorius je najavio formiranje novih brigada, potpuno opremljenih tenkovima, topništvom i logistikom. U planu je pet do sedam brigada sa po 5000 vojnika. „To će biti ogroman napor“, rekao je.
Kako će Bundeswehr osigurati desetke tisuća novih vojnika – ostaje otvoreno. Trenutno ima oko 182.000 vojnika, a Ministarstvo obrane tvrdi da su prijave dobre. Ipak, unatoč regrutacijama, broj vojnika godinama opada.
Može li se i bez vojne obaveze?
Iako bi obvezni vojni rok – ukinut 2011. – bio učinkovit način za jačanje snaga, za sada ga se ne planira ponovno uvesti. Koalicijski partneri SPD i CDU/CSU dogovorili su novi dobrovoljni vojni rok koji bi trebao biti privlačan mladima. U koalicijskom sporazumu riječ „ročna obveza“ se ne spominje.
No unutar Unije (CDU/CSU) sve su češći zahtjevi da se počne pripremati povratak vojnog roka. Kancelar Merz to za sad odbija. "Vidjet ćemo hoće li dobrovoljnost i atraktivni programi biti dovoljni. Ako ne, morat ćemo razgovarati o idućim koracima."
Slično govori i ministar Pistorius: "Vojni rok nam trenutno ne pomaže jer nemamo niti vojarni, niti kapaciteta za obuku. Moramo ih tek stvoriti. Do tad vrijedi dobrovoljnost."
Poznavateljica prilika u sektoru obrane Matlé ne vjeruje kako će ostati na dobrovoljnom služenju: "To će se brzo pokazati nedovoljnim", a osobito ako SAD stvarno povuče još svojih vojnika. Trumpova administracija već je to najavila, ali detalji se očekuju nakon NATO-summita.
Tada bi se, smatra Matlé, karte mogle ponovno promiješati. Europa, a s njom i Njemačka, morat će odlučiti kako nadoknaditi američko povlačenje. No čak i ako se otvori još veća praznina, nije vjerojatno da će Njemačka tako brzo moći staviti na raspolaganje tisuće dodatnih vojnika.