Studentski maraton stigao u Bruxelles u pravom trenutku

Osamnaest dana, osam zemalja i 1.950 kilometara kasnije – studenti iz Srbije okončali su svoj maraton od Novog Sada do Bruxellesa. Uz zvuke himne talijanskih partizana „Bella Ciao" dočekali su ih građani okupljeni pred vratima ključnih institucija Europske unije.

Među njima je bila i obitelj Dunje Stanojković, studentice veterine iz Pančeva. Njeni roditelji i starija sestra ponosno su pratili njen dolazak, istovremeno zabrinuti i uzbuđeni. „Nadamo se nekom boljem životu u Srbiji i da nam djeca neće odlaziti u inozemstvo, da ćemo vratiti demokraciju u Srbiju", kaže za DW njena majka Dragana.

Studentski maraton stigao je u Bruxelles u trenutku kada prosvjedi u Srbiji traju već više od pola godine. Inicirani padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu koja je usmrtila 16 ljudi, prosvjedi su prerasli u širu borbu za pravdu i odgovornost, a protiv autoritarizma i korupcije.

U trenucima euforije moto „Nitko nije umoran" odjekuje kao poruka istrajnosti. Bruxelles je, kažu studenti, tek još jedna postaja. Cilj im je da europske dužnosnike iz prve ruke informiraju o situaciji u Srbiji.

„Želimo ukazati na probleme i da ljudi u Srbiji i širom svijeta znaju u kojoj smo situaciji“, kaže za DW student-maratonac Uroš Obradović. „Od Europske unije očekujemo razumijevanje i podršku za daljnju borbu."

Europarlamentarci poručuju: „Čujemo vas“

Prva adresa njihovog trodnevnog posjeta europskim institucijama bio je Europski parlament. Tamo su najprije odali počast žrtvama tragedije, položili cvijeće i tenisice u kojima su prešli stotine kilometara, a potom krenuli u diplomatsku misiju.

U parlamentu su naišli na otvorena vrata. Zastupnici su nedavno usvojili Izvještaj o napretku Srbije, u kojem se jasno prepoznaju problemi na koje studenti ukazuju. Čestitali su im na hrabrosti i angažmanu. „Najveća prepreka da Srbija napreduje je upravo priroda njezine vlast koja je oličena u Aleksandru Vučiću“, kaže za DW izvjestitelj za Srbiju Tonino Picula.

„Ne možemo naprosto prihvatiti kao vjerodostojnu tu listu želja koja dolazi iz službenog Beograda, i sasvim drugačije diskrepantno ponašanje kao što je, naravno, bio i nedavni odlazak srpskog predsjednika na Putinovu paradu u Moskvi."

Oštre poruke iz Europskog parlamenta nisu novost, ali jest činjenica da se njima pridružila i Europska pučka stranka čiji je Vučićeva Srpska napredna stranka pridruženi član, objašnjava za DW glavni urednik portala European Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija. To je, kaže, posebno važno imajući u vidu da je ovo najjača stranka u Europskoj uniji.

„Postojala je i diplomatska misija kada su Donald Tusk i [Kyriakos] Mitsotakis dolazili u Srbiju da poguraju Aleksandra Vučića, ali nisu uspjeli, i mi sad prvi put imamo situaciju da je Europska pučka stranka imala izuzetno oštro priopćenje u kojem se jednostavno kaže da član Europske pučke stranke ne bi smio biti na paradi u Moskvi", podsjeća Štiplija.

„Ursula von der Leyen neće moći zauvijek šutjeti"

Studenti bi se za vrijeme trodnevnog posjeta trebali sastati i s europskom povjerenicom za proširenje Martom Kos i povjerenikom za mlade, sport i međugeneracijski dijalog Glennom Micallefom.

Kos je prilikom nedavnog posjeta Srbiji poručila da su zahtjevi studenata u skladu s onim što i Europska komisija traži od Srbije i da do novosadske tragedije ne bi došlo da je postojala vladavina prava.

„A ni predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen neće moći vječno šutjeti", kaže za DW slovenska zastupnica u Europskom parlamentu Irena Joveva. „Ja sam njoj rekla da ignoranca ubija, doslovno ubija. Sad je pritisak i na njoj, jer je ovo borba za europske vrijednosti koje bi ona trebala reprezentirati."

Picula pak reakciju očekuje i zbog toga što je, kako kaže, u pitanju i kredibilitet Europske unije. „Nije moguće računati na kredibilnu politiku proširenja koja ne utječe na korjenite promjene u državama koje kucaju na europska vrata, a pogotovo kada je riječ o Srbiji, jer ona je pojedinačno zbog svoje veličine i značaja možda najvažnija država kandidatkinja na zapadnom Balkanu. Zato je odnos prema Srbiji u ovom trenutku relevantan i za budućnost politike proširenja“, ocjenjuje Picula.

Novac kao mehanizam pritiska

Riječi su, čini se, prešle i u djela: zbog neispunjenih obveza iz takozvanog Plana rasta Europska unija odložila je isplatu 111 milijuna eura pomoći Srbiji.

U okviru tog Plana rasta Srbija je donijela Reformsku agendu koja sadrži konkretan plan reformi koje bi trebala ispuniti do 2027. godine, a koje se odnose na zahtjeve iz pregovaračkog procesa. Reforme koje je Srbija prvo trebalo provesti su izmjena medijskih zakona, izbor članova REM-a i revizija biračkog popisa.

„Europska komisija misli da će kroz Reformsku agendu privoljeti nositelje vlasti u Srbiji da konačno nešto učine po pitanju europskih integracija, jer je taj proces tri godine u zastoju”, objašnjava Štiplija.

On vjeruje da će se pritisak intenzivirati, ne samo iz Komisije, već i od strane država članica i EPP-a, jer je Srbija jedina od zemalja zapadnog Balkana koja nije ispunila svoje obveze iz Reformske agende i zbog toga nije dobila sredstva, dok su Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonije daleko odmakle u tom procesu.

Što još može EU?

Može li Europska unija učiniti više od pritiska? Može – i učinila je, podsjećaju oni koji se sjećaju kako je prije nešto više od desetljeća odigrala ključnu posredničku ulogu u rješavanju političke krize u Sjevernoj Makedoniji.

Tonino Picula kaže da je spreman razgovarati o sličnim inicijativama, ali najprije očekuje jasnije signale iz studentskog pokreta. „Studentski pokret nalazi se na jednom raskršću. Sada naprosto moramo čuti neke jasnije odgovore na sasvim konkretna pitanja što će se u Srbiji događati dalje“, kaže Picula.

Studenti su se poslije višemjesečnih rasprava izjasnili da izlaz vide u izborima i traže da se oni raspišu do sredine svibnja. Najavljuju i vlastitu listu, ali još nije jasno kako će ona izgledati i kakav odnos planiraju prema oporbi.

Europska unija se tim povodom još nije izjasnila – i vjerojatno neće sve dok, kako kažu izvori DW-a, Srbija ne ispuni preporuke za unapređenje izbornih izbornog procesa koje je sastavilo Ured OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

„Nije naša odgovornost ni pravo, niti ćemo to raditi, da se miješamo u interne politike", kaže Irena Joveva. „Ali mi ih podržavamo u borbi koja je borba Europske unije i ja stvarno mislim, očekujem i zahtijevam, a nisam jedina, da izborni uvjeti budu fer, jer to je temelj demokracije kao takve."