Stranci u Njemačkoj i kriminal: činjenice, predrasude

Je li Njemačka postala sigurnija? Na prvi pogled mogao bi se steći takav dojam: prema aktualnoj Policijskoj kriminalističkoj statistici (PKS) broj registriranih kaznenih djela u 2024. smanjen je za 1,7 posto. Ukupno je zabilježeno 5,84 milijuna slučajeva. No kada se malo bolje pogleda nameće se pitanje je li se situacija doista poboljšala.

Manje kaznenih djela zbog legalizacije kanabisa

Odgovor glasi: ne. Ključni razlog pada broja kaznenih djela je legalizacija posjedovanja i uzgoja kanabisa za privatnu konzumaciju. Na to su posebno ukazali savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser i predsjednik Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) Holger Münch prilikom predstavljanja najnovijih podataka o kriminalitetu u Berlinu.

Ono što njih dvoje posebno zabrinjava je porast nasilnog kriminala za 1,5 posto, na više od 217.000 slučajeva. Među njima je bilo gotovo 18.000 napada nožem. Takvi napadi u Njemačkoj uvijek izazivaju političke rasprave, osobito kada se dogode na javnom mjestu i kada osumnjičeni nemaju njemačko državljanstvo. Tada se često postavlja pitanje dovode li veća migracija i doseljavanje do više kriminala.

Münch: "Nije stvar u podrijetlu"

Statistički gledano, u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu postoji znatno veći broj stranih osumnjičenika nego onih s njemačkom putovnicom. To vrijedi kako za nasilna kaznena djela poput ubojstva ili silovanja tako i za ulični kriminal, koji uključuje razne prekršaje poput džeparenja ili trgovine drogom. U tom kontekstu šef BKA Münch posebno naglašava: "Nije stvar u podrijetlu, već u nagomilavanju rizičnih čimbenika."

Podaci o nasilnim kaznenim djelima za 2024. (registrirani slučajevi, riješeni predmeti, njemački osumnjičenici i strani osumnjičenici) te promjena brojki u postotcima u odnosu na godinu dana ranije:

On ističe loše životne uvjete izbjeglica koje su smještene u masovnim prihvatnim centrima i kojima nije dopušteno raditi. Münch navodi ključne uzroke veće stope kriminaliteta među strancima: "To su psihološki pritisci. To su iskustva s nasiljem koja su kod migranata češća, osobito u djetinjstvu. I to su češće pozitivni stavovi prema nasilju."

Faeser: "O tome se mora razgovarati bez poticanja predrasuda"

Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser svjesna je koliko su rasprave o takozvanom stranim kriminalitetu emocionalno nabijene i često populističke: "O tome se mora razgovarati bez straha. Ali, i to posebno naglašavam, bez poticanja predrasuda." I ona u tom kontekstu spominje tešku situaciju mnogih izbjeglica kojima krijumčari daju potpuno pogrešnu sliku o Njemačkoj.

Faeser ima preporuku za medije: više izvještavati o tome da izbjeglice često godinama žive u šatorima s nepoznatim ljudima. S tom preporukom povezuje i nadu da bi to moglo smanjiti motivaciju nekih da krenu na put prema Njemačkoj.

Podaci o uličnom kriminalu (registrirani slučajevi, riješeni predmeti, njemački osumnjičenici i strani osumnjičenici) te promjena brojki u postotcima u odnosu na godinu dana ranije: 

Zavaravajući pojam: "strani kriminalitet"

Iz znanstvene perspektive odavno je jasno da je pojam "strani kriminalitet" potencijalno obmanjujući i da može pojačati predrasude. Susann Prätor s Policijske akademije savezne pokrajine Donje Saske godinama istražuje migraciju i kriminal. Nekoliko dana prije objave Policijske kriminalističke statistike, u razgovoru za medijsku službu za integraciju, podijelila je svoja saznanja.

Potvrdila je objašnjenja ministrice unutarnjih poslova i predsjednika BKA o relativno visokom udjelu stranih osumnjičenika: "Na kraju krajeva, nije u pitanju državljanstvo ili podrijetlo, već uvjeti u kojima ljudi žive u Njemačkoj."

Uzroci: siromaštvo, niska razina obrazovanja, obiteljsko nasilje

Prätor je sociologinja, psihologinja i pravnica. Njezin pristup je širok, a uzroke kriminala navodi neovisno o državljanstvu ili podrijetlu: siromaštvo, niska razina obrazovanja, loša financijska situacija, život u nesigurnim uvjetima, obiteljsko nasilje. No, također ističe: "Određeni obrasci muškosti izraženiji su u određenim skupinama koje nemaju njemačko podrijetlo."

Stručnjakinja također skreće pozornost na još jedno moguće objašnjenje statistički znatno većeg broja stranih osumnjičenika: ponašanje žrtava i svjedoka pri prijavljivanju kaznenih djela. "Empirijske studije su pokazale da osobe koje se percipiraju kao stranci imaju veću vjerojatnost da budu prijavljene nego osobe koje se percipiraju kao Nijemci." To bi se, smatra Prätor, moglo temeljiti samo na izgledu ili jeziku.

Ne smije se sve strance trpati u isti koš

Znanstvenica također problematizira to što se pod pojmom "strani kriminalitet" često podrazumijeva vrlo heterogena skupina: imigrant iz SAD-a, traumatizirani ratni izbjeglica iz Sirije, Turčin koji je u Njemačku došao prije nekoliko desetljeća, turist, ali i osoba koja dolazi u Njemačku samo kako bi počinila kazneno djelo i zatim otišla. Sve njih se uspoređuje s osobama koje imaju njemačko državljanstvo.

Kako bi se barem djelomično ispravila ova iskrivljena slika, podaci u godišnjoj Policijskoj kriminalističkoj statistici sada se detaljnije analiziraju. Uključuje se i napomena da je udio muškaraca i mlađih ljudi u stranom stanovništvu veći – što samo po sebi rezultira većim kriminalitetom. Jer, neovisno o podrijetlu, mladi ljudi i muškarci češće čine kaznena djela.

BKA također ističe da postoje kaznena djela koja mogu počiniti isključivo stranci – prije svega prekršaji protiv propisa o azilu i boravku.