Srpski studenti na vratima EU, a planiraju se i nove akcije

Trijumfalnim podizanjem bicikala u zrak na središnjem trgu u Strasbourgu, srpski studenti okončali su 1.400 kilometara dugu „Turu do Strasbourga“. Oko osamdeset njih krenulo je na 14 dana dug put kako bi Vijeće Europe i Europski parlament izravno informirali o svojim zahtjevima i višemjesečnoj borbi protiv korupcije u Srbiji.

Od Budimpešte do Stuttgarta, u svim velikim europskim gradovima tisuće građana, uglavnom pripadnika srpske dijaspore, dočekivali su ih kao heroje – uz ovacije, zvižduke i pjesmu.

Milica Marjanović s Fakulteta tehničkih znanosti u Novom Sadu kaže da su zajedništvo i ustrajnost najsnažniji dojmovi koje nosi s vožnje. Vjeruje da su ona i njezine kolege ovom akcijom pomaknuli osobne granice, ali i granice dosadašnje borbe.

„Probudili smo europske medije, probudili smo ljude u Europi, i sada vidimo da nas obični ljudi u zemljama kroz koje smo prošli pozdravljaju i prepoznaju ono što radimo, a sve to stvara dodatni pritisak“, rekla je za DW.

„Tražit ću razgovor s Ursulom von der Leyen“

Studente je u Europskom parlamentu dočekalo tročlano izaslanstvo europarlamentaraca koje su činili Fabienne Keller iz Francuske, Irena Joveva iz Slovenije i Gordan Bosanac iz Hrvatske.

Studenti su im predali pismo u kojem je naglasak bio na sumnji da su vlasti na prosvjedu u Beogradu 15. ožujka upotrijebile zvučni top. „Poručili smo da Europa ne bi trebala zatvarati oči pred onim što se događa“, rekla je Milica Marjanović. Europsku uniju, kaže, ne vidi kao partnera u borbi, već kao alat koji bi im mogao pomoći u ostvarivanju ciljeva, jer dijele iste vrijednosti. „Ova naša borba tiče se apsolutno svakog čovjeka na planeti, dakle sloboda govora, borba protiv korupcije, sloboda medija, i naravno, poštivanje zakona i pravda.“

Od zastupnika su studenti dobili jamstva da će njihovu poruku prenijeti kolegama u Europskom parlamentu, ali i napomenu da ne bi trebali imati prevelika očekivanja.

Zastupnica Irena Joveva najavila je i da će zatražiti razgovor s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. „Ulijevaju mi nadu. Ja stvarno vjerujem u njih i ono za što se bore. To nije nikakvo miješanje u politiku Republike Srbije, nego jednostavno podrška vrijednostima za koje se oni bore, a to su iste vrijednosti koje bi i Europska unija trebala podržavati“, rekla je Joveva za DW.

Hoće li EU čuti studente?

Studenti su kucali na otvorena vrata, smatra urednik portala European Western Balkans, Aleksandar Ivković. On za DW podsjeća na to da je Europski parlament već stao na stranu studenata i poslao oštre poruke srpskim vlastima. „Problem je u tome što Europski parlament nema previše formalnih ovlasti kad je riječ o Srbiji i politici koju će Europska unija voditi prema njoj. Ne može donijeti odluku koja bi direktno pogodila Srbiju. To je u nadležnosti Europske komisije i država članica“, objašnjava Ivković.

A Europska komisija i šefovi država, dodaje, ipak čekaju da se prosvjedi politički artikuliraju i da se kristalizira politička alternativa predsjedniku Vučiću i Srpskoj naprednoj stranci. „Tada bi i Europska komisija postala glasnija u kritici i imala veći manevarski prostor da izvrši pritisak na predsjednika i sadašnju vlast. No, dok su oni jedini akteri koji drže političku moć u Srbiji, težnja će biti da ih se ne gura previše daleko“, kaže Ivković.

Labilna savezništva

Studenti su se u Strasbourgu pismom obratili i jednom od europskih čelnika – francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu. U pismu ukazuju na to da u Srbiji vladaju „sistemska neodgovornost, korupcija i devastacija institucija“.

„Srbiji je potrebna podrška Europe, ali ne ona koja dolazi u obliku protokolarnih susreta i diplomatskih osmijeha. Ne tražimo sankcije, tražimo pogled istine i odgovornosti. Jer susreti s liderima koji ne prepoznaju odgovornost prema vlastitim građanima, bez kritičkog osvrta, mogu se tumačiti kao legitimizacija autoritarnosti“, stoji u pismu.

No, tjedan dana prije studenata do Macrona je stigao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je podsjetio na njihovo čvrsto prijateljstvo. „Emmanuel i ja smo se vidjeli 28 puta, mi smo prijatelji, donio sam mu šest boca vina koje sam osobno izabrao“, rekao je tada Vučić.

No, ova su partnerstva relativno nestabilna jer su prije svega zasnovana na interesima, napominje Aleksandar Ivković. „Ne računajući onu kategoriju lidera koji su vrlo prijateljski nastrojeni, poput Orbána ili Fica, i koji Vučića doživljavaju kao svog političkog saveznika, ali su i dalje manjina unutar EU-a, ostali odnosi mogu se vrlo brzo promijeniti kada postane jasno da postoji formulirana politička alternativa na drugoj strani – i to naravno proeuropska politička alternativa“, dodaje on.

Marta Kos u Srbiju, studenti u Bruxelles

I dok se dojmovi još nisu ni slegli, sve strane već najavljuju nove akcije. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos trebala bi krajem travnja stići u Beograd. Najava posjeta dolazi zajedno s porukom da su očekivanja Europske unije od Srbije „gotovo ista" kao ona koja mjesecima izražavaju tisuće prosvjednika diljem zemlje. „Radi se o poštivanju vladavine prava, borbi protiv korupcije i transparentnosti u javnim nabavama“, rekla je Kos.

Predsjednik Vučić, pak, najavljuje da će, unatoč protivljenju europskih lidera, sudjelovati u obilježavanju Dana pobjede nad fašizmom u Moskvi.

U isto vrijeme, studenti se pripremaju za štafetnu utrku prema Bruxellesu, gdje bi trebali stići 11. svibnja. „Ta bi akcija mogla imati i veću političku težinu od biciklističke ture, jer se dolazak u Bruxelles poklapa sa zasjedanjem Europskog parlamenta na kojem bi se mogao naći i Izvještaj o napretku Srbije“, podsjeća Ivković.

U tom izvještaju Europski parlament ukazuje na ozbiljne nedostatke u ključnim područjima kao što su vladavina prava, pravosuđe i usklađivanje s vanjskom politikom EU-a, te traži od Europske komisije da bude jasnija i oštrija prema vlastima u Srbiji i da, braneći vrijednosti EU-a, dosljedno reagira na „nedostatak napretka, pa čak i nazadovanje Srbije“ u procesu europskih integracija.