Srebrenica opominje: šutnja ohrabruje na nove zločine

Na komemoraciji povodom 30. obljetnice genocida u Srebrenici, održanoj u Memorijalnom centru Potočari, domaći i međunarodni dužnosnici još su jednom odali počast žrtvama, ukazali na težinu povijesnog zločina i uputili poruke o odgovornosti, istini i nužnosti suočavanja s prošlošću. Pokopani su posmrtni ostaci sedam žrtava.

Predsjednica Udruge „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić izgubila je 22 člana uže obitelji, a sina su joj pripadnici bivše Vojske Republike Srpske u Potočarima oteli iz ruku. Zahvalila je svim članicama Ujedinjenih naroda koje su glasale za rezoluciju UN-a o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, a onima koje nisu glasale poručila je da „žive u mraku“. Osudila je svijet koji, kako je rekla, nije učinio ništa kako bi spriječio zločin takvih razmjera. „Zato što se tolerirao genocid u Srebrenici, danas imamo zločine i na drugim mjestima u svijetu, poput onih u Ukrajini i Gazi, i sada mnoge majke u Ukrajini i Palestini doživljavaju ono što smo mi doživljavale u BiH 1995. godine. To je dokaz da svijet i Europa ništa nisu naučili iz genocida u Srebrenici“, rekla je Munira Subašić.

Joachim Gauck: „Okretanje glave nije opcija"

Osude poricanja genocida i povijesnog revizionizma bile su glavne poruke sudionika komemorativne sjednice u Potočarima. Bivši predsjednik Njemačke Joachim Gauck rekao je da je međunarodna zajednica, uključujući i Njemačku, „zatajila 1995. godine“. „Okretanje glave nije opcija. Čak i danas postoje glasovi koji izvrću činjenice, slave zločince i negiraju genocid, i tom povijesnom revizionizmu odlučno se suprotstavljamo“, poručio je Gauck. „Ono što se događa u Ukrajini, u središtu Europe, samo je još jedan pokazatelj da mir u Europi nikada nije bio zajamčen i da ga moramo čuvati i braniti“, naglasio je Gauck.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt podsjetio je da je genocid u Srebrenici bio planiran te da pokušaje njegova poricanja treba jasno odbaciti. „Ovdje smo ne samo kako bismo odali počast, nego i kako bismo sačuvali dostojanstvo žrtava pred licem povijesnog revizionizma“, rekao je visoki predstavnik, pozvavši na nastavak razgovora o genocidu s mlađim generacijama, ali i podršku povratnicima.

Andrej Plenković: „BiH i Hrvatska žrtve Miloševićeva režima“

Hrvatski premijer Andrej Plenković nazvao je genocid u Srebrenici „najstrašnijim zločinom na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata“, podsjetivši da su ljudi ubijeni „samo zato što su bili Bošnjaci“. Napomenuo je da su i Hrvatska i BiH bile „žrtve režima Slobodana Miloševića“ te da, poput majki Srebrenice, i hrvatske majke još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih. „Srebrenica nas trajno obvezuje da budemo čuvari istine, da zločini nikada ne ostanu nekažnjeni i da nijedna žrtva ne bude zaboravljena“, kazao je Plenković, naglasivši i podršku Hrvatske europskom putu BiH.

Europska povjerenica Marta Kos poručila je da je Srebrenica „duboka rana u europskoj povijesti“ i da „mržnja i dehumanizacija mogu dovesti do najtežih zločina“. „Odajemo počast žrtvama tako što ćemo braniti prava koja su njima bila uskraćena“, rekla je Kos, istaknuvši važnost borbe protiv poricanja genocida i veličanja zločinaca.

Isprika Nizozemske

Vojvotkinja od Edinburgha Sophie Rhys-Jones pročitala je poruku britanskog kralja Charlesa III. „Ne može biti zajedničke budućnosti ako se poriču događaji iz prošlosti“, poručio je britanski monarh, pozvavši na nastavak potrage za nestalima i obnovu povjerenja među zajednicama.

Ministar vanjskih poslova Nizozemske Casper Veldkamp iskazao je moralnu i političku odgovornostsvoje zemlje. „Svaki nišan u Potočarima nosi drugo ime, ali svi su ovdje jer su bili Bošnjaci. Zbog toga ponavljam najdublju ispriku u ime Nizozemske“, kazao je Veldkamp, naglasivši podršku Memorijalnom centru i obrazovanju o genocidu. U vrijeme izvršenja genocida, nizozemski bataljun u sastavu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR) bio je stacioniran upravo u Srebrenici.

Zločini se ponavljaju

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je da se retorika podjela i poricanja genocida ne smije tolerirati. „Danas obilježavamo 30. obljetnicu genocida u Srebrenici, tragediju koja je šokirala svijet i zauvijek povezala moju zemlju s vašom. Posjetio sam Potočare kao premijer Nizozemske. Nikada nećemo zaboraviti užas tih dana, a naše misli su sa svima koji su pogođeni. Naša je obveza graditi svjetliju budućnost“, kazao je.

Ministar vanjskih poslova Danske Lars Lokke Rasmussen podsjetio je da je genocid 1995. pokazao da se zločini poput onih iz Drugog svjetskog rata „ipak mogu ponoviti“. Kako je naveo, bol Srebrenice nije ograničena na prošlost, ona odjekuje i u sadašnjosti, a čut će se i u budućnosti. Upozorio je da međunarodna zajednica ima zajedničku odgovornost „očuvati sjećanje na te zločine i osigurati da se takve strahote nikada ne ponove“.

Švedska ministrica Maria Malmer Stenergard naglasila je da mir nije samo odsutnost rata, nego i prisutnost pravde i jednakosti. „Zato smo podržali Rezoluciju UN-a kojom je 11. srpnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici“, rekla je Stenergard.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u pisanoj poruci istaknula je da je „genocid u Srebrenici jedno od najmračnijih poglavlja u kolektivnom pamćenju Europe“. „Priznajemo svoju prošlost i odgovornost zbog neuspjeha da se genocid spriječi“, rekla je te upozorila na opasnost od poricanja i veličanja zločinaca.

Bećirovićev poziv Srbiji

Glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove Serge Brammertz podsjetio je na ubojstva više od 8.000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice. „Genocid u Srebrenici nije bio izoliran slučaj, jer je postojala odluka i plan da se uništi bošnjačko-muslimanska zajednica, što je utvrđeno i haaškim presudama“, rekao je Brammertz. Dodao je da se počast žrtvama iskazuje i imenovanjem počinitelja, među kojima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić. „Danas su ti ljudi osuđeni i u povijesti i označeni kao jedni od najgorih ratnih zločinaca, a Srebrenica je postala simbol nade jer su preživjele žrtve genocida nadjačale prošlost. Oni su danas čuvari istine“, kazao je Brammertz.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović govorio je o propagandi i ideologijama koje su dovele do genocida. „Genocid nije bio slučajnost, nego planiran i monstruozno izvršen. Bez vojne i financijske potpore Beograda on ne bi bio moguć“, rekao je Bećirović, pozvavši Srbiju da prihvati presude Haaškog suda i odbaci politiku ugrožavanja BiH i regije. Podsjetio je na „monstruoznu" poruku Aleksandra Vučića u Skupštini Srbije izrečenu upravo u vrijeme genocida u Srebrenici u srpnju 1995. godine da „za jednog Srbina treba ubiti 100 muslimana“, te naglasio da su takve poruke i dovele do masovnih zločina na području bivše Jugoslavije, te da i danas ugrožavaju mir i stabilnost Balkana i Europe.

Na komemorativnoj sjednici u Potočarima prenesene su i poruke čelnika Austrije, Francuske, Italije, Turske i mnogih drugih zemalja.

U Srebrenici su u petak, 11. srpnja, pokopani posmrtni ostaci sedam žrtava genocida. Još se traga za ostacima oko tisuću tijela, jer su nakon zločina masovne grobnice prekopavane, a posmrtni ostaci premještani na različite lokacije i pokapani u tzv. sekundarne grobnice kako bi se prikrili tragovi zločina. Genocid u Srebrenici počinili su pripadnici bivše Vojske i Policije Republike Srpske te paravojnih formacija. U srpnju 1995. godine ubijeno je više od 8.000 Bošnjaka Srebrenice i Podrinja. Pred međunarodnim sudom u Haagu i lokalnim pravosuđem, za genocid su osuđeni najviši vojno-politički dužnosnici Republike Srpske, među kojima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Srbija je pred Međunarodnim sudom osuđena „jer nije spriječila genocid u Srebrenici“.