Srbija: studenti zovu, izbori i lista neizvjesni

„Pozivamo narod da podrži listu kojoj će studenti u blokadi svih visokoškolskih ustanova na teritoriju Srbije prenijeti svoje povjerenje, kako bi na vagi pravde prevagnula istina", naveli su Studenti u blokadi.

Kako su objasnili pojedini studenti, oni se neće kandidirati već će podržati ljude koji „imaju kredibilitet“ i za koje misle da će zastupati glas naroda.

To se vidi kao vrhunac političke artikulacije višemjesečnih prosvjeda u Srbiji, a izbori se vide i kao preduvjet za ispunjenje studentskih zahtjeva.

Nekoliko oporbenih stranaka bezuvjetno podržavaju studentski zahtjev i navode da će sve svoje resurse posvetiti tom cilju. Pojedini oporbeni lideri smatraju da je ideja prijelazne vlade bila bolja te da je nemoguće očekivati fer i slobodne izbore koje će organizirati Aleksandar Vučić.

Vlast jednoglasno odbacuje ideju izvanrednih izbora, koje vidi kao katastrofu za državu ili ne vidi nikakvu potrebu za tim, jer kako kaže ministar policije Ivica Dačić, „oni mogu biti kraj sna onih koji traže izbore“.

U poznatom maniru, predstavnici režima su i ovu priliku iskoristili da legitiman zahtjev za političkim promjenama predstave kao nekakvu podzemnu i nezakonitu aktivnost.

Netipično odbijanje izbora

Tokom proteklih mjeseci vlasti su činile tek kozmetičke ustupke, i zato su, recimo, odbacivali ideju prijelazne vlade, a sada i ideju izvanrednih izbora. To već ne spada u tipično ponašanje režima, koji je često posezao za izvanrednim izborima u trenucima političkih kriza.

Oporba smatra da je vlastima nepovratno narušen politički rejting i kako za DW primjećuje novinar Nedim Sejdinović, „Vučić je na izbore izlazio samo kada je bio uvjeren u svoju pobjedu".

„Ako se sada pokaže da je upitna pobjeda SNS-a, mislim da će oni po svaku cijenu izbjegavati raspisivanje izbora. Također će to izbjegavati i ako procjene da će narasli bunt građana dovesti do mnogo jače kontrole izbora, što može dovesti do toga – da upotrijebimo i malo ironije – da razmisle i o ukidanju izbora“, kaže Sejdinović za DW.

Raste pritisak na Vučića

Nije jasno i kako će se vlasti natjerati na raspisivanje izbora, jer vidimo da nisu pristali ni na neka za njih možda bezbolnija rješenja.

Kako za DW ocjenjuje politički analitičar Dragomir Anđelković, formuliranje jasnog zahtjeva „dovodi do veće mobilizacije i jačeg pritiska na Aleksandra Vučića“.

„On se do sada nije suočio s nečim što ima političku dimenziju i to teško može odbiti bez priznanja da krade na izborima. To će biti problem i za EU i druge međunarodne faktore, jer do sada je uvijek govorio kako je uvijek spreman da narod da svoj sud – sada za to ima priliku, naravno uz uvjet da se neke stvari promijene u izbornom procesu“, napominje Anđelković.

Zašto ovaj, a ne onaj?

Studenti su proteklih mjeseci trpjeli i brojne kritike zbog ograđivanja od oporbenih stranaka i pokreta i to sada može predstavljati dodatni problem.

Buduća studentska lista će vjerojatno imati i imena pripadnika oporbe i raznih građanskih pokreta. To će vjerojatno dovesti do tradicionalne debate na srpskoj političkoj sceni: zašto ovaj može, a ona ne može na listu i tako dalje. „To je velika zamka“, smatra Nedim Sejdinović, „jer će za početak političke stranke koje podrže studente doći u situaciju neke vrste samoukidanja.“

„S druge strane politički procesi u Srbiji traju dugo i iz tog ugla svaki čovjek može biti pod znakom pitanja: ili zato što se u jednom periodu bavio politikom ili naprotiv baš zato što se nije bavio politikom. Studenti jesu podigli letvicu i sami sebi i nadam se da će i kriteriji za ljude na toj listi biti stručnost, ozbiljnost i predanost a ne neka vrsta moralne panike“, navodi Sejdinović.

Lista koja se očekuju od studenata će u najširem smislu biti građanska, kaže Dragomir Anđelković.

„Tu će biti mjesta i za oporbu, ali kao pojedinačne sudionike. Ta lista će imati veliki moralni kredibilitet koji vjerujem da neće biti dovođen u pitanje. To bi za one koji su nezadovoljni bio crveni karton, i prošli bi kao Vuk Drašković uoči 5. listopada 2000. godine kada nije bio spreman za dogovor i nestao je s političke scene“, skreće pažnju Anđelković.

Klizav teren izbornih uvjeta

Ispunjavanje izbornih uvjeta je sljedeća velika dilema, jer čak i ako pristane na izbore, vlast sasvim sigurno neće ispuniti uvjete za fer i slobodne izbore. Ili će u najboljem slučaju fingirati ispunjenje tih uvjeta, prije svega zbog međunarodne zajednice.

Medijska situacija se iz ovog ugla može samo pogoršavati, ocjenjuje Nedim Sejdinović, dok je sređivanje popisa birača ozbiljan posao koji zahtijeva i stručne ljude i vrijeme.

„Kapilarni glasovi, zloupotreba socijalnih ustanova, kupovina glasova, zastrašivanje – mislim da vlast tu već može imati izvjesnih problema. Tu su se stvari zahvaljujući protestima malo promijenile, a mislim da je to slučaj i s prijevarama na samim biračkim mjestima. Čitav ovaj pokret građana i njihova organiziranost može značiti po prvi put ozbiljniju kontrolu tokom izbornog dana“, naglašava Sejdinović.

Kako do izbora?

Ukoliko vlast ostane čvrsto na poziciji da ne želi izbore Dragomir Anđelković kaže kako „široka lista i jasno definirani zahtjevi omogućavaju da se napravi mnogo efikasniji pritisak, koji bi podrazumijevao snažnije blokade državnih institucija, pozivanje građana na pasivan otpor, što su studenti do sada odbijali, ali sada to može biti mnogo fokusiraniji pritisak zbog kojeg će vlast morati popustiti".

Nedim Sejdinović s druge strane smatra da je „kriza u Srbiji već toliko duboka da ju je teško prevladati bez nekih krupnih političkih rješenja, a izbori su svakako jedno od tih rješenja".

„Sve i da protesti preko noći nestanu, ogromno je nezadovoljstvo građana i bit će dovoljan mali povod da oni ponovo buknu", zaključuje Sejdinović.