Smjene u sigurnosnim službama Srbije: uvod u jaču represiju?

Spasoje Vulević smijenjen je 5. rujna s mjesta zapovjednika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) MUP-a Srbije. U izjavi za agenciju Beta on je 7. rujna objasnio da je napravljena nova sistematizacija radnih mjesta u MUP-u i da su mu ministar Ivica Dačić i direktor policije Dragan Vasiljević priopćili da više neće voditi SAJ, jer predsjednik Srbije Aleksandar Vučić  ne želi imati oružanu formaciju koja nije pod njegovom „apsolutnom kontrolom“. Dodao je i da mu je ponuđeno mjesto savjetnika ministra unutarnjih poslova, ali da je to odbio i odlučio otići u mirovinu.

„Način smjene komandanta SAJ-a govori da nije riječ o profesionalnim, već o političkim razlozima, odnosno želji da se u potpunosti politički kontrolira svaka oružana formacija u zemlji“, kaže za DW znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Luka Glušac, u čijem su fokusu istraživanja i pitanja demokratske civilne kontrole sektora sigurnosti.

On podsjeća da je SAJ „najelitnija i najobučenija jedinica u policiji, s najtežim uvjetima za prijem pripadnika“.

„Doskorašnji komandant očigledno nije na zadovoljavajući način iskazivao lojalnost režimu. Autoritarna vlast traži potpunu podčinjenost režimu, a ne zakonu, pa su prijetnja oni kojima je zakon draži“, kaže Glušac.

„Administrativni trik iz repertoara loše uprave"

Odgovarajući na pitanje DW-a što bi bili opravdani razlozi za smjenu komandanta SAJ-a, Glušac navodi da do smjene rukovoditelja u sustavu državne uprave, pa i policijskih službenika na najvišim pozicijama, „može doći isključivo nakon složenog procesa utvrđivanja neprofesionalnog ili nesavjesnog rada“.

„Pošto je to zahtjevan proces, u kojem se moraju dokazati razlozi za smjenu, nekad se pribjegava administrativnom triku iz repertoara loše uprave – promjeni Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta. Tada se za poziciju koju netko zauzima, a želi se skloniti, propisuju drugačiji uvjeti od postojećih, koje dato lice ne ispunjava. Time se otvara pravna mogućnost da se to lice ukloni s te pozicije. Kao ’utješna’ nagrada, zapovjedniku SAJ-a ponuđeno je mjesto savjetnika ministra – formalno visoka, a u načelu beznačajna funkcija, koja je i kreirana za takve prilike“, navodi Glušac.

Direktor istraživanja Beogradskog centra za sigurnosnu politiku Predrag Petrović skreće pažnju na to da je Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta tajni dokument.

„Dakle, mi kao javnost ne možemo znati što u tom dokumentu piše. Znamo da se on posljednjih nekoliko godina često mijenjao, a i da je nedavno ponovno promijenjen. Imamo najavu da će tom posljednjom promjenom biti široko otvorena vrata za zapošljavanje ljudi koji baš ne bi trebali raditi u policiji“, navodi Petrović.

„Tek dolaze prave i velike smjene"

Istog dana kada je Vulević izjavio da je na njegovu smjenu utjecao Vučić, ministar Dačić je priopćio da je Vulević stekao uvjete za odlazak u mirovinu u ožujku prošle godine i da mu je tada odobren nastavak službe.

„Pukovnik Vulević nas je obavijestio da je donio odluku da ide u mirovinu i to je njegov osobni zahtjev, bez bilo kakvih utjecaja sa strane“, naveo je Dačić. Dodao je da je „apsolutno suludo miješati bilo koga izvan MUP-a u pitanja radnih odnosa u Ministarstvu, a naročito predsjednika Vučića“.

I Vučić je 7. rujna, u izjavi novinarima tijekom skupa „Građani protiv blokada“ u Borči, odbacio teze da je utjecao na smjenu Vulevića, ali je i dodao da je „dobro što je on smijenjen“. Odmah nakon toga je, kao da je rekao ono što nije želio, dodao da zapravo ne zna je li Vulević smijenjen ili „traži mirovinu".

Na kraju, Vučić je rekao: „Vrijeme odgovornosti dolazi. Ovo i nisu smjene. Tek dolaze smjene, prave i velike i bit će ih mnogo."

Smjena glavne inspektorice Porezne policije

Prije nekoliko dana smijenjena je i pomoćnica direktora i glavna inspektorica Porezne policije Nada Novosel. Prema pisanju tjednika Radar, ona je, kao pomoćnica direktora, postavila inspektore Porezne policije, u članove Udarne grupe za istragu korupcije u vezi s padom nadstrešnice u Novom Sadu. Tu grupu vodi Tužilaštvo za organizirani kriminal (TOK), po čijoj odluci su početkom kolovoza, između ostalih, za korupciju okrivljena i dva bivša ministra građevinarstva – Tomislav Momirović i Goran Vesić.

Umirovljeni inspektor policije Predrag Simonović za DW ocjenjuje da su „hapšenja zbog pronevjere više od 100 milijuna dolara pokazala ranjivost hobotnice“.

„Te smjene i napadi na TOK služe da preventivno djeluju i discipliniraju one koji bi možda pomislili da rade nešto iz svog domena, a bez znanja vrha vlasti“, kaže Simonović.

On navodi da su, prema njegovim saznanjima, u MUP-u smijenjeni „gotovo svi rukovoditelji Sektora unutarnje kontrole“ i da vjeruje da se spremaju smjene i u Upravi kriminalističke policije. Portal nova.rs neslužbeno je saznao da je razriješen dužnosti i načelnik Službe za kriminalističko-obavještajni rad Dalibor Pavić.

„Indikator daljnje državne represije"

Predrag Petrović podsjeća da je „predsjednik Srbije i prije nekoliko mjeseci najavio smjene u policiji i u tužilaštvu zato što nije zadovoljan njihovim radom“.

„Mogli smo vidjeti da je policija (tijekom protesta) koristila prekomјernu silu i da je zabilježen niz neprofesionalnih postupanja. To se kroz neko nategnuto tumačenje zakona možda moglo opravdati – ali ni to Vučiću nije dovoljno. On želi apsolutnu, bespogovornu lojalnost i kontrolu nad sigurnosnim aparatom. Možemo vidjeti da se vlast sprema za odlučniji obračun s ljudima koji protestiraju i koji ga kritiziraju. Sve ovo predstavlja vrstu pripreme za povećanu represiju prema demonstrantima“, smatra Petrović.

On pritom skreće pažnju na to da je SAJ jedinica zadužena za antiterorističko djelovanje: „Vlast u Srbiji u posljednja dva mjeseca ljude koji protestiraju intenzivno označava kao teroriste. Možete zaključiti gdje to vodi", kaže direktor istraživanja Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.

Luka Glušac podsjeća da je sustav podjele vlasti „s razlogom postavljen kao temeljno ustavno načelo“.

„Bez njega nema demokracije. Ono je brana samovolji i diktaturi. Kada se u praksi ta ravnoteža izgubi, a moć koncentrira u rukama jedne funkcije, odnosno čovjeka, onda nema više govora o demokraciji. U situaciji kada građani mjesecima otvoreno protestiraju protiv sistemske korupcije i urušavanja institucija, ovakvi potezi se mogu čitati i kao indikator daljnje državne represije, ali i kao signal straha koji se uvukao u redove vladajuće vrhuške“, zaključuje za DW znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Luka Glušac.