Smanjenje stranih ulaganja – opasnost za Izrael?

Norveški fond bogatstva – najveći na svijetu – povlači se iz izraelskih firmi, pridružujući se brojnim zemljama koje vrše pritisak na Netanjahua zbog Gaze.

Izraelska vlada ostala je primjetno tiha nakon odluke Norveške od 11. kolovoza da povuče dio ulaganja u nekoliko izraelskih kompanija, zbog etičkih dilema u vezi s ratom u Gazi.

Norveški državni fond vrijedan 2 bilijuna dolara (1,71 bilijun eura) priopćio je da će povući ulaganja iz 11 firmi povezanih s Izraelom i raskinuti ugovore s firmama za upravljanje imovinom aktivnim na izraelskom tržištu. Fond je pokrenuo hitnu reviziju nakon medijskih izvještaja da je ulagao u kompaniju koja pravi dijelove za izraelske vojne lovce.

Dok je izraelski tisak norveški potez nazvala „duboko zabrinjavajućim“ i „politički motiviranim“, neki analitičari smatraju da izraelske vlasti namjerno ostaju suzdržane iz straha da ne osnaže pokret Bojkot, povlačenje investicija i sankcije (BDS), koji se već dva desetljeća protivi Izraelu.

Nekoliko simboličnih pobjeda za BDS

Od osnivanja 2005. godine, BDS je ostvario niz simboličnih i materijalnih pobjeda vršeći pritisak na institucije, korporacije i vlade da prekinu veze s izraelskim entitetima uključenim u okupaciju palestinskih teritorija.

Izrael i SAD redovito optužuju ovaj pokret pod vodstvom Palestinaca za antisemitizam. Bundestag je usvojio rezoluciju o BDS-u još 2019. godine (a potvrdio je 2024.), nazvavši pokret „antisemitskim" i zabranivši mu pristup javnim fondovima.

BDS je dobio novi zamah nakon što je Izrael pokrenuo vojnu operaciju u Gazi nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. Pokret je doveo do značajnog povlačenja kapitala kompanija AXA i Scotiabank, a zatim i odlaska „Samsung Next“ fonda i „7-Elevena“ iz Izraela.

Potrošački bojkot, koji je organizirao BDS, pogodio je i lance McDonald's i Pret a Manger, dok su brojne američke općine i univerziteti usvojili rezolucije o prekidu suradnje s firmama povezanim s Izraelom.

Iako se očekuje da će norveško povlačenje imati ograničen ekonomski utjecaj na Izrael, ekonomist Benjamin Bental sa Sveučilišta u Haifi upozorava da bi to moglo postaviti opasan presedan.

„[Norveška šalje] signal o aktivnostima izraelskih firmi koji joj se ne sviđaju, a koji bi i drugi mogli slijediti“, rekao je Bental za DW. „Ako brana jednom pukne, pa se to pretvori u poplavu, značaj će biti ogroman.“

Norveška preispituje i druge izraelske investicije

Norveški fond je krajem 2024. imao suvlasnički udio u 65 izraelskih firmi, vrijedan oko 1,95 milijardi dolara (1,67 milijardi eura). Još uvijek drži udio u skoro 50 izraelskih kompanija.

Fond, kojim upravlja Norveška središnja banka, navodi da aktivno preispituje ta ulaganja u skladu s međunarodnim pravom. Planira da sve projekte u Izraelu ubuduće vodi samostalno i da ograniči buduće investicije na firme s izraelskog referentnog indeksa.

Pokret BDS pozdravio je norvešku odluku kao „veliku etičku pobjedu“. Sindikat LO, jedan od najutjecajnijih u Norveškoj, zalaže se za još oštrije mjere, a njegovi članovi su nedavno glasali za potpuni ekonomski bojkot Izraela.

Norveška objava je dio šireg vala povlačenja ulaganja u Europi. U travnju prošle godine, irski strateški investicijski fond ISIF povukao je kapital iz šest izraelskih firmi. Nekoliko općina u Ujedinjenom Kraljevstvu usvojilo je odluke kojima se obavezuju da mirovinski fondovi povuku kapital iz ulaganja u Izrael.

Mnoge od tih odluka povezane su s izraelskom kolonizacijskom politikom na okupiranoj Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu, koju UN i EU smatraju nezakonitom po međunarodnom pravu. Nedavno je Izrael najavio najveće proširenje naselja na Zapadnoj obali u posljednjih nekoliko desetljeća, a ministar obrane Israel Katz izjavio je da taj potez „sprečava osnivanje palestinske države“.

BDS je „ništa" u usporedbi s Trumpovim carinama

Dany Bahar, suradnik Centra za globalni razvoj iz Washingtona, smatra da bojkot i povlačenje kapitala imaju skroman efekt na izraelski rast i ratne sposobnosti.

„[BDS bojkot i povlačenja] nisu se dogodili u obujmu koji bi mogao ozbiljnije pogoditi izraelsku ekonomiju", rekao je Bahar. „Oni su ništa u usporedbi s carinom koju je Trump uveo Izraelu", za koju kaže da je bila „najgori bojkot" koji je Izrael ikada doživio.

U travnju je predsjednik SAD-a Donald Trump rekao da će izraelska roba koja ulazi u SAD biti oporezovana carinom od 17 posto, usprkos tome što je Izrael ukinuo sve carine na američki uvoz. Kasnije je to smanjeno na 15 %.

Govoreći o norveškoj odluci, Bahar tvrdi da širi investicijski okvir u Izraelu ostaje snažan i da će tržište vjerojatno amortizirati taj potez: „Neko drugi će kupiti te investicije jer su to dobre firme. Izrael ima mnogo toga da ponudi svijetu u pogledu znanja i proizvoda. Investitori to znaju", rekao je.

Usprkos zabrinutosti zbog geopolitičkih tenzija i kampanja BDS-a, strana ulaganja u Izrael snažno su se oporavila od pada iz 2023. U 2024. Prema podacima Izraelske središnje banke, neto-ulaganja nerezidenata dosegla su oko 27 milijardi dolara, u usporedbi sa samo osam milijardi u 2023.

Izrael se suočava s rastućom prijetnjom sankcijama

Ova otpornost naglašava snažne temelje izraelske ekonomije i duboke veze s globalnim tržištima. Ipak, rastući međunarodni pritisak – na što ukazuje i posljednja norveška odluka – sve više nagovještava da bi Izrael mogao biti opomenut na odgovornost zbog postupaka u Gazi i na Zapadnoj obali uvođenjem ciljanih sankcija.

U posljednjoj godini mandata, bivši predsjednik SAD-a Joseph Biden uveo je sankcije protiv 19 izraelskih doseljenika i osam entiteta zbog nasilja na Zapadnoj obali, ali ih je Trump u siječnju ukinuo. Više od 30 saveznih država SAD-a, uključujući Teksas i Floridu, ima zakone protiv BDS-a, kojima zabranjuju državnim institucijama suradnju sa subjektima koji bojkotiraju Izrael.

Velika Britanija, Francuska i Kanada uvele su ograničenja protiv izraelskih doseljenika optuženih za nasilje, uključujući zabrane putovanja i zamrzavanje imovine. EU je također stavio na crnu listu ekstremno desničarske izraelske grupe umiješane u napade na Palestince. Washington je blokirao pristup imovini i financijama onih pojedinaca koji su povezani s nemirima.

Devet drugih zemalja, među kojima su Južnoafrička Republika, Bolivija i Malezija, otišle su korak dalje, uvevši potpune ekonomske sankcije protiv Izraela. To uključuje zabranu prodaje oružja i zaustavljanje isporuka goriva koje bi moglo koristiti vojska.

Njemačka, tradicionalno jedan od najbližih izraelskih saveznika, objavila je ovog mjeseca obustavu vojnog izvoza koji bi se mogao koristiti u Gazi, i to „do daljnjeg“, pozivajući se na pogoršanje humanitarne krize.

Mogu li sankcije natjerati Izrael na promjenu?

EU također razmatra ideju ograničavanja pristupa Izraela istraživačkom fondu Horizon Europe vrijednom 95 milijardi eura (111 milijardi dolara) zbog kršenja ljudskih prava u Gazi. Plan je trenutno blokiran zbog nedostatka konsenzusa: Francuska, Španjolska, Irska i Slovenija traže od Bruxellesa da učini više, dok se Njemačka, Italija i Mađarska protive sankcijama.

Bental upozorava da bi sankcije EU-a „ozbiljno pogodile sposobnost izraelskih firmi da funkcioniraju“. Gotovo trećina izraelskog izvoza ide u EU, koji, kaže on, doprinosi s oko 1 posto izraelskom BDP-u.

Bahar deli njegovu zabrinutost, ali ističe da je Izrael duboko ukorijenjen u globalnoj inovacijskoj i trgovinskoj mreži, zbog čega će međunarodni pritisci imati ograničen domet: „Što god mislili o Izraelu i ratu, ta zemlja ima izuzetno sposobne inženjere i programere. Ekonomija je toliko ukorijenjena u globalnu ekonomiju da nije lako izolirati Izrael“, rekao je za DW.