Sigurna zemlja – po kojim kriterijima?

Europski sud svojom presudom sada podiže prag za određivanje sigurnih zemalja porijekla radi ubrzanih postupaka za azil. Zemlje članice Europske unije smiju sastavljati takve popise samo ako javno objave izvore na temelju kojih su donijele procjenu. Osim toga, trenutno vrijedi pravilo da cijelo stanovništvo u toj zemlji mora biti sigurno, odlučili su suci u Luksemburgu.

U ovom postupku radilo se o spornom talijanskom tzv. „albanskom modelu" za brze postupke za dodjelu azila u inozemstvu. Određivanje sigurnih zemalja porijekla je osnovni preduvjet za provođenje tog modela.

Tko dolazi iz tzv. sigurne zemlje porijekla i podnese zahtjev za azil u EU-u može biti odbijen brže. Zemlje EU-a mogu same odlučiti koje države smatraju sigurnima. Sud EU-a sada propisuje da ta procjena mora biti provjerljiva.

Osim toga prema presudi države članice – barem dok ne stupi na snagu nova regulativa EU-a o azilu – ne smiju treću zemlju označiti kao „sigurnu“ ako određene grupe ljudi, poput homoseksualaca, nisu sigurne u toj zemlji.

Pozadina: talijanski „albanski model"

U konkretnom slučaju koji je doveo do ove presude, dvije osobe iz Bangladeša podnijele su tužbu zbog odbijanja njihovih zahtjeva za dodjelu azila, jer je Italija njihovu zemlju porijekla označila kao sigurnu. Oni su bili među migrantima koje je Italija prebacila u kampove u Albaniji.

Osnovna ideja „albanskog modela" je da se zahtjevi za azil odraslih migranata muškaraca, koji dolaze iz tzv. sigurnih zemalja porijekla i bivaju presretnuti na Sredozemnom moru, obrađuju u ubrzanim postupcima u inozemstvu. Italija je u tu svrhu sklopila sporazum s Albanijom o izgradnji dva centra na albanskom teritoriju.

To je prestižni projekt desne talijanske vladajuće koalicije pod premijerkom Giorgiom Meloni, ali je trenutno obustavljen zbog otpora u talijanskom pravosuđu. Prema izvještaju organizacije za ljudska prava ActionAid i Sveučilišta u Bariju, centri su tijekom 2024. godine efektivno radili samo pet dana – uz vrlo visoke troškove.

Tužba dvojice izbjeglica iz Bangladeša

Dvojica izbjeglica iz Bangladeša kasnije su stigli u Italiju i tamo pokrenuli sudski postupak. Budući da talijanski sud nije bio siguran je li lista sigurnih zemalja porijekla u skladu s pravom EU-a, obratio se Sudu Europske unije.

Presuda najvišeg europskog suda je relevantna i za Njemačku, potvrđuje stručnjakinja za migracijsko pravo Pauline Endres de Oliveira. I Njemačka ima svoj popis sigurnih zemalja koja, pored članica EU-a, obuhvaća i zemlje zapadnog Balkana, kao i Gruziju, Ganu, Moldaviju i Senegal. „Europski kriteriji za klasifikaciju sigurnih zemalja porijekla vrijede i ovdje", kaže Endres de Oliveira.

Ostaje nejasno što će biti s „albanskim modelom“ nakon ove presude, kaže pravna stručnjakinja. „Još uvijek postoji niz pravnih pitanja u vezi s talijansko-albanskim modelom", objašnjava profesorica sa Sveučilišta Humboldt u Berlinu. Na primjer, predstavlja li planirani smještaj tražitelja azila u takvim centrima, pravno gledano, pritvor.

To bi bilo problematično, jer prema međunarodnom pravu nitko ne smije biti pritvoren bez pravnog temelja – a podnošenje zahtjeva za azil nije temelj za pritvor.